To je to što me zanima!

Otkrivamo kako privući i zadržati zaposlenike? Evo što sve poslodavci mogu ponuditi

Velika je konkurencija među tvrtkama u potrazi za kvalitetnim radnim kadrom. Stoga, kako bi se istaknuli na tržištu, poslodavci nude sve više benefita. Među njima su i različiti neoporezivi primici, o kojima progovara stručnjak
Vidi originalni članak

Pronalaženje talentiranog kadra, bitka je koju mnogi poslodavci intenzivno vode posljednje četiri godine. Sada, više nego ikad prije, tvrtkama je nužno osigurati status poželjnog poslodavca kako bi se uspješno izborile s problemom nedostatka radne snage. Nedavno istraživanje Eurofounda, agencije Europske unije, pokazalo je kako je stopa slobodnih radnih mjesta u EU i dalje visoka, pri čemu je 80% poslodavaca izjavilo kako se bori s pronalaženjem radnika s pravim vještinama.

Naime, zbog seta vještina koji talentirani kadar posjeduje, on je svjestan svoje vrijednosti na tržištu rada te samim time ima veći izbor i slobodu u pronalaženju novog posla i odabiru poslodavca. Zato je na poslodavcima da, pored odgovarajuće plaće, takvim zaposlenicima ponude i niz drugih benefita kojima će ih ne samo privući, nego i zadržati.

Fleksibilno radno vrijeme

Među važnim benefitima, visoko na ljestvici najtraženijih je fleksibilno radno vrijeme. Ovaj princip rada ne podrazumijeva samo mogućnost rada od kuće već i različito radno vrijeme. Konkretnije, pruža mogućnost zaposleniku da, u dogovoru s poslodavcem, odabere dnevno radno vrijeme koje mu najviše odgovara.

Da je fleksibilan način rada zaposlenicima postao jedan od najpotrebnijih benefita, svjesni su i mnogi poslodavci. Tako je, prema podacima šestog izvješća o europskim poslodavcima, gotovo polovica poslodavaca (48%) izjavila da zaposlenicima dopušta rad na daljinu iz inozemstva u određenoj mjeri, dok 38% kaže da razmišlja o četverodnevnom radnom tjednu.

Naravno, u nekim djelatnostima fleksibilno radno vrijeme nije moguće. No u velikom broju poslova koji se, primjerice, obavljaju putem računala, fleksibilno radno vrijeme može činiti veliku razliku u krajnjem zadovoljstvu zaposlenika, naročito onih s djecom. To je učinkovit način kako radnicima omogućiti bolji balans između privatnog i poslovnog života.

Edukacija i plaćeni dopust

Ironično, jedan od glavnih razloga nedostatka vještina upravo je izostanak edukacije u tvrtkama. Pri čemu su studije potvrdile kako zemlje s visokim udjelom nedovoljno kvalificiranih radnika također imaju niži udio tvrtki koje pružaju obuku zaposlenika. Stoga poslodavci trebaju imati na umu kako je kontinuirano ulaganje u edukaciju zaposlenika benefit za obje strane.

Bilo da je riječ o školarini na određenom veleučilištu, tečaju, seminaru, učenju stranog jezika ili pak specijalizaciji, sve su to načini dodatne izobrazbe koji će jednako koristiti i zaposleniku i poslodavcu. Pritom su troškovi obrazovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika porezno priznati troškovi te sa sobom nose i dodatne porezne olakšice.

Među korisnim benefitima za zaposlenike je i plaćeni dopust koji, ako niste znali, može biti i veći od Zakonom predviđenog, ako je tako prethodno dogovoreno s poslodavcem i definirano ugovorom. Riječ je o benefitu koji će svaki zaposlenik cijeniti budući da time dobiva mogućnost da se, bez brige o poslu i financijama, posveti važnim događajima u životu.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Sve više tvrtki zaposlenicima nudi treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Pored toga što je riječ o korisnoj investiciji za zaposlenike, ona je također porezno priznat trošak za poslodavca. Pritom poslodavci mogu fleksibilno odrediti iznose koje zaposlenicima žele uplatiti u treći stup, kao i dinamiku uplata koje mogu biti u rasponu od mjesečnih do godišnjih.

Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15% poticaja, do maksimalnih 99,54 eura, a za ostvarenje maksimalnih poticaja u jednoj godini mora se uplatiti 664,20 eura ili 55,35 eura mjesečno. Mirovinski fond pritom ostvaruje prinose i na vaše uplate i na državne poticaje.

Zaposlenik kojemu poslodavac u treći stup uplaćuje 67 eura mjesečno (804,00 eura godišnje) nakon pet godina, uz pretpostavljeni prinos od 3 posto, na računu će imati 4930,33* eura. To znači da je uz uplate poslodavca dodatno ostvario zaradu od 948,74 eura na državnim poticajima i prinosima fonda. Stoga je ovo koristan benefit oko kojeg se svakako vrijedi raspitati kod trenutnog ili budućeg poslodavca.

Neoporezivi primici

Postoji još mehanizama kojima poslodavci mogu povećati zadovoljstvo i motivaciju zaposlenika - riječ je o neoporezivim primitcima. Dinko Lukač, savjetnik iz tvrtke TEB - Poslovno savjetovanje d.o.o, otkriva koje neoporezive primitke poslodavci mogu ponuditi svojim zaposlenicima i tako im povećati kupovnu moć i, u konačnici, priuštiti bolji standard.

- Poslodavac može svojim zaposlenicima isplaćivati materijalna prava (npr. jubilarnu nagradu, regres, božićnicu i sl.), a može im nadoknaditi i trošak smještaja, trošak prehrane, trošak prijevoza zbog dolaska na posao i odlaska s posla, trošak skrbi za djecu predškolske dobi, itd.), uz uvjete i u visini kako ih je uredio izvorom radnog prava koji primjenjuje taj poslodavac - objašnjava Lukač te dodaje da primjena izvora radnog prava (npr. kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu) ovisi o veličini poslodavca i o vrsti djelatnosti kojom se bavi konkretni poslodavac.

S početkom 2024. godine neoporezivi iznos za premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, koje poslodavci mogu plaćati za svoje zaposlenike, povećan je do 500 eura godišnje. Poslodavci koji nude ovaj benefit u startu su u prednosti jer on predstavlja važan aspekt brige o zdravlju zaposlenika.

Naime, uz dodatno zdravstveno osiguranje, važne pretrage i pregledi specijalista zaposlenicima su dostupni u kratkom roku i na njih ne moraju čekati mjesecima.

- Bitno je znati da se primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac svojim zaposlenicima mogu isplatiti bez obračunavanja javnih davanja (doprinosa i poreza) ako ih se isplaćuje do propisanog neoporezivog iznosa sukladno propisima o porezu na dohodak - objašnjava savjetnik te navodi primjer.

- Poslodavac može neoporezivo isplatiti do 700,00 eura godišnje s osnove prigodne nagrade (uskrsnica, regres, božićnica i sl.), do 1.120,00 eura godišnje s osnove nagrade za radne rezultate, do 1.200,00 eura godišnje s osnove podmirivanja paušalnih troškova prehrane, itd. Međutim, ako poslodavac naprijed navedene primitke i druge neoporezive primitke isplaćuje radniku u visini iznad propisanog neoporezivog iznosa tad se kod isplate moraju obračunati javna davanja (doprinosi i porez) - kaže Lukač te dodaje kako isplatu materijalnih prava poslodavac treba prikazati na obračunu plaće.

*izračun dobrovoljne mirovinske štednje je informativan i nije jamstvo budućih prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti

Kampanja "Poduzetnički atelje" dio je projekta Financijska pismenost, nastala je u suradnji s Udrugom društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus. Više informacija potražite na www.mirovinskifondovi.hr.
Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare