Narod smo koji zaista voli dobro pojesti i popiti. Govorimo o tome što ćemo kuhati sutra, i to odmah nakon pojedenog ručka. Kao gosti, uvijek na dar donosimo neku slanu ili slatku deliciju, a kao domaćini nema šanse da nećemo poslužiti nešto za prezalogajiti. Najbolje se s drugima upoznajemo i družimo upravo preko nekog obroka. Vjerujemo da će se svatko od vas složiti s tvrdnjom da je Hrvatima hrana vrlo važna.
Međutim, naša ljubav prema hrani možda nije toliko velika koliko volimo misliti da jest. Naime, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane. To je oko 72 kilograma po stanovniku, što, doduše, Lijepu Našu čini drugom po redu među zemljama EU-a s najmanje bačene hrane po stanovniku, odmah iza Slovenije, ali i dalje je riječ o velikoj količini otpada od hrane. Prema podacima Eurostata, najviše se hrane baca u kućanstvima – u Hrvatskoj čak 76 %.
Najviše bacamo hranu s kratkim rokom trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće te pekarske proizvode.
Kako smanjiti bacanje hrane?
Svatko od nas trebao bi pridonijeti smanjenju bacanja hrane kako ne bismo opterećivali svoj novčanik, ali i okoliš i ograničene prirodne resurse. Pri tome mislimo na poljoprivrednike, proizvođače hrane, trgovce u maloprodaji, radnike u ugostiteljskom sektoru, zapravo na sve one koji imaju doticaja s hranom, a to uključuje i potrošače, odnosno kućanstva. Prenosimo savjete Europske agencije za sigurnost hrane koje može primijeniti svaki potrošač kako bi smanjio nastajanje otpada od hrane.
- Planirajte svoje tjedne obroke i prema tome planirajte kupnju.
- Nastojte izbjegavati pripremu preobilnih obroka.
- Iskoristite ostatke hrane za novi obrok ili za kompostiranje.
- Zamrznite višak hrane i/ili gotovih obroka.
- Pravilno čuvajte hranu (pratite upute o skladištenju i namjestite temperaturu hladnjaka između 1 i 5°C).
- Slažite hranu prema roku trajnosti, to jest novokupljenu hranu i onu s duljim rokovima trajnosti pohranjujte u stražnji dio hladnjaka ili police, a onu "stariju" i s kraćim rokom trajanja prebacite u prednji dio, na vidjelo.
- Budite svjesni namirnica i hrane koju držite u smočnici i hladnjaku kako biste izbjegli kupovinu onoga što već imate.
- Naučite razliku između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". Oznaka "upotrijebiti do" odnosi se na sigurnost hrane, odnosno nakon datuma iza te oznake, hrana više nije sigurna za konzumaciju i može izazvati zdravstvene tegobe. Oznaka "najbolje upotrijebiti do" odnosi se na kvalitetu hrane, odnosno nakon datuma iza te oznake, hrana još može biti sigurna za konzumaciju ako je čuvana prema uputama proizvođača, no možda više neće imati jednako dobar okus ili teksturu.
Istraživanje provedeno na Sveučilištu Cambridge otkrilo je još jednu učinkovitu metodu smanjenja otpada od hrane, a to je praćenje koliko hrane bacamo vođenjem vlastite evidencije. Istraživanje je pokazaIo da potrošači počinju voditi računa o smanjenju bacanja hrane tek kad osvijeste koje točno količine bacaju, odnosno kad vide brojke koje pokazuju stvarno stanje. Drugim riječima, ova studija sugerira da je potrebno potaknuti (kratko) svjesno razmišljanje za trajnu promjenu navika.
A nakon što osvijestite koliko hrane bacate na dnevnoj ili tjednoj bazi, trebat će vam recepti koji će vam na konkretan način pomoći smanjiti bacanje hrane u vlastitom kućanstvu.
Ostaci rižota mogu postati Arancini di riso
Sastojci:
- brašno
- 2 jaja
- krušne mrvice
- rižoto
- 1 manji luk
- maslinovo ulje
- 3 češnja češnjaka
- 1 konzerva pelata
Priprema:
Od preostalog hladnog rižota iz hladnjaka (od gljiva, povrća ili čak samo obična riža), oblikujte loptice pa ih panirajte po bečkom receptu: uvaljajte ih u brašno, jaja i krušne mrvice. Popržite ih u dubokom ulju do zlatnožute boje, da postanu hrskave izvana i kremaste iznutra.
Za prilog - domaći umak od rajčice - najprije pržite luk na maslinovu ulju. Zatim dodajte češnjak i pelate te kuhajte od 30 do 45 minuta. Izmiksajte umak, vratite ga u tavu, dodajte sol, papar i poslužite gotov umak uz loptice.
Ovaj je recept inače preuzet s edukativne kulinarske radionice o smanjenju bacanja hrane koju je nedavno organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), pod vodstvom poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića. Radionica je održana u sklopu EFSA-ine kampanje „Safe2Eat“, koja se bavi različitim temama iz područja sigurnosti hrane; od pravilnog postupanja hranom i bolesti koje se njome prenose do označavanja hrane i smanjenje otpada od hrane, što je bilo u fokusu ove kulinarske radionice.
Zrelo voće pretvorite u smoothie
Sastojci:
- 1 banana s "točkicama"
- 1 jabuka s "točkicama"
- 2 žličice chia sjemenki
- 1 žličica cimeta
- 1 korijen čičoke
- 2 dl kefira ili jogurta
- 2 dl mlijeka
- nekoliko zelenih listova (blitva, špinat, celer, peršin), po želji
Priprema:
Voće i povrće usitnite na manje komade, dodajte sjemenke, cimet, mlijeko i kefir. Sve stavite u blender i homogenizirajte smjesu. Servirajte u visokim čašama ili uz zobene/kukuruzne pahuljice u velikim šalicama.
Stari kruh savršen je za pitu 'žemljaču'
Sastojci:
- 4 suhe žemlje
- mlijeko po potrebi (da navlažite žemlje)
- 2 jaja
- 2 dl kiselog vrhnja
- 250 g svježeg sira
- šećer po potrebi
- maslac
Priprema:
Suhe žemlje narežite na kockice i navlažite mlijekom. U drugoj posudi razmutite jaja, kiselo vrhnje, sir, šećer i svježi sir te dodajte usitnjene i navlažene žemlje. Glinenu ili vatrostalnu posudu premažite maslacem, prekrijte smjesom te stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180°C. Pecite do zlatnožute boje.
Posljednja dva recepta preuzeta su iz knjižice recepata za pripremu jela od viškova hrane, „Skuhat ću, neću baciti!“, koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede.
Otkrijte nam koju vi namirnicu najčešće bacate.