Toplinski stres u Europi postaje sve veća opasnost za ljudsko zdravlje, a riječ je o stanju u kojem dolazi do neravnoteže između proizvodnje topline i sposobnosti tijela da tu toplinu oslobodi u okoliš. Služba za klimatske promjene Copernicus i UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavile su kako je smrtnost povezana s vrućinom porasla oko 30 posto u posljednjih 20 godina jer su toplinski valovi u Europi postali dulji i jači.
Upravo ta kombinacija vrućine i sparine ljeti može biti pogubna. Osobito je problematično u gradovima, gdje spoj užarenog asfalta i manjka zelenila stvara teško podnošljive uvjete koji često utječu na zdravlje. Naime, visoka vlaga u kombinaciji s visokom temperaturom otežava tijelu da ostane rashlađeno, pa je veća vjerojatnost da će ljudi doživjeti različite zdravstvene tegobe.
Opasnosti koje nosi vlaga ljeti
Sparina, koju stvaraju visoka temperatura i velika relativna vlažnost zraka, može uzrokovati nekoliko zdravstvenih poteškoća. Većinom je riječ o blažim reakcijama, no ako ne dođe do pravodobne reakcije, mogu biti i opasne za život.
Dehidracija
Riječ je o stanju kroz koje je prošla gotovo svaka osoba, a događa se kad izgubimo više vode nego što naš organizam može nadoknaditi. Visoka vlažnost, veća od 75% relativne vlažnosti, čini da se znoj zadržava na našoj koži te se tijelo ne može učinkovito ohladiti. Zbog toga nastavljamo znojiti se dok tijelo pokušava regulirati svoju temperaturu, uzrokujući tako gubitak vode. Tad je najvažnije što prije nadoknaditi tekućinu.
Letargija
Zbog spomenutog procesa u kojem tijelo prekomjerno radi da bi se ohladilo, sparni ljetni dani također dovode do osjećaja letargije i pospanosti. Čak i ako u domu imate klimu, samo pola sata sparine u javnom prijevozu, primjerice, kad putujete s posla kući, dovoljno je kako biste se umorili i osjećali znatno manje energije.
Gubitak elektrolita i grčevi
Zbog gubitka znoja, dolazi i do manjka elektrolita, a izgubite li ih previše, možete dobiti grčeve. Naime, elektroliti su električki nabijeni minerali u znoju koji pomažu tijelu u regulaciji hidratacije, rada mišića, živčanog sustava i pH krvi. Samim time, njihov nedostatak može otežati regulaciju funkcije mišića i dovesti do grčeva.
Toplinski udar
Kod toplinske iscrpljenosti tijelo ne može regulirati svoju temperaturu i počinje se pregrijavati. Tad se javljaju simptomi poput znojenja, vrtoglavice, slabosti, glavobolje, mučnine i ubrzanog rada srca. No ako se na ovo stanje ne reagira, može doći i do toplinskog udara, koji je opasan za život.
Kad tijelo gubi kontrolu nad regulacijom temperature, naša unutarnja tjelesna temperatura brzo raste. Tjelesna temperatura iznad 39 stupnjeva Celzija prvi je znak upozorenja na toplinski udar, a zatim je potrebno samo 10-15 minuta da tjelesna temperatura poraste iznad 40,5°C, što izaziva zatajenje funkcija središnjeg živčanog sustava.
Prevencija je jednostavna
U cijeloj priči najvažnije je imati na umu da se sve navedene tegobe, nastale pod uvjetima visokih temperatura i povećane vlage, vrlo jednostavno mogu spriječiti.
Klimatizirani i dobro ventilirani prostori
Oni koji žive u zgradama ili na gornjem katu kuće složit će se s tim da su ljeta bez klime i dobre ventilacije teško izdrživa. No osim navedenih problema koje uzrokuju ljetne sparine, vlaga u domu stvara pogodno tlo za rast i razvoj plijesni. To može dovesti ne samo do zdravstvenih poteškoća nego i do strukturalnih oštećenja stambenog prostora.
Zato je održavanje razine vlažnosti između 30 i 50% vrlo važno, a u tome mogu pomoći ventilacijski sustavi kao što je i-Vent. Primjerice, pametna ventilacijska jedinica i-Vent vrlo je jednostavna za montažu u kuće i stanove, a temelji se na 24-satnom strujanju zraka kroz cijeli dnevni boravak, bez otvaranja prozora. Radi bez buke te ima zaštitu od propuha i ograničenje volumena protoka zraka. Njome možete upravljati putem mobilne aplikacije koja je kompatibilna s Android i iOS uređajima.
Unos tekućine
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao zaštitu od vrućina preporučuje redovitu konzumaciju negazirane vode ili limunade te sličnih sokova koji se razrjeđuju s velikom količinom vode. Također, nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo starije osobe. Većini odraslih treba od 1,5 do 2 litre tekućine na dan (0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase), što je otprilike od 6 do 8 čaša. No potrebe su još i veće ljeti.
Manje aktivnosti na otvorenom
U ljetnom periodu izbjegavajte boravak na izravnom suncu od 10 do 17 sati, ili čak i dulje ako su temperature ekstremne. Ako putujete javnim prijevozom ili ste primorani obavljati poslove u gradu, sa sobom imajte bočicu vode, lepezu, ili čak papirnati suncobran, te nosite laganu i prozračnu odjeću.
Mlaka, ali ne hladna voda
Prilikom tuširanja koristite mlaku vodu, ali ne i hladnu. Naime, koliko god vam se činilo da će vas hladan tuš rashladiti i sniziti temperaturu tijela, dogodit će se suprotno jer hladnoća može uzrokovati sužavanje krvnih žila i tako napraviti kontraefekt - zadržati toplinu u tijelu.