Magazin Forbes 2013. godine predvidio je da će freelanceri činiti 50% ukupnog radnog stanovništva do 2020. godine. Kad je riječ o Hrvatskoj, ne postoji točan broj freelancera, ali je portal Freelance.hr prošle godine iznio podatak u Poslovnom dnevniku da prema njihovim procjenama u Hrvatskoj djeluje oko 5 000 freelancera. Freelance je oblik rada u kojem osoba djeluje samostalno za određenog klijenta, a njezin prihod isplaćuje se pomoću privremenog Ugovora o radu ili Ugovora o autorskom radu. Budući da je takav oblik poslovanja sve popularniji, odlučili smo porazgovarati s dvije freelancerice o tome zašto su se odlučile baš za ovaj način rada.
Voli svoju struku, ali plaća nije motivirajuća
Naša prva sugovornica, Barbara Tolić (24), diplomirala je kroatistiku i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iako većina ljudi s njezinim zanimanjem posao traži u školi, Barbara kaže da je takav rad sve manje isplativ te je upravo zato odlučila i freelanceati.
- Zaista volim svoju struku, ali kad je riječ o radu u školi, postoji nesrazmjer u količini posla i dobivenoj plaći - kaže Barbara i dodaje da se uvijek voljela baviti različitim aktivnostima te da želi profesionalno napredovati u svemu što ju zanima.
- Željela bih uživati u svim segmentima svoga rada, a čini mi se da je to trenutno moguće samo ako sama krojim radne uvjete i kombiniram različite oblike rada. To će se u budućnosti možda promijeniti, ali mislim da sam još uvijek jako mlada i želim eksperimentirati kako bih shvatila što mi najviše odgovara - objašnjava naša sugovornica.
Nemoguće je biti produktivan svih 8 sati
S obzirom na to da freelancea već od studentskih dana, zanimalo nas je koje su prednosti i mane ovog oblika rada.
- Prednost je činjenica da si vrijeme u velikoj mjeri možete organizirati sami te posložiti obaveze i zadatke onako kako vam odgovara, prebacivati se s jedne stvari na drugu kada osjetite određeni zamor. No ono što je meni najvažnije jest činjenica da mi trebaju samo računalo i dobra internetska veza kako bih mogla raditi, s praktički bilo kojeg mjesta na svijetu - kaže Barbara i dodaje da joj je jako važna fleksibilnost jer je jednostavno nemoguće biti produktivan svih osam sati klasičnog radnog vremena.
- Ja sam najproduktivnija kasno navečer ili rano ujutro, kada sve drugo miruje, što je također nekada nemoguće uklopiti u uredski tempo. Ipak, najveća je prednost ovakvog rada ujedno i mana - sami ste odgovorni za sve, o vama i vašem angažmanu ovisi hoćete li sklapati poslove u budućnosti; nema sigurnog i fiksnog prihoda koji će sjesti na račun početkom mjeseca - kaže Barbara.
'Nisam se pokajala'
Naša druga sugovornica Jelena Babić (32) u studentskim je danima počela raditi u agenciji za tržišno komuniciranje, ali kaže da je nakon nekoliko godina rada shvatila da joj je posao postao rutina i da je zbog toga njezina frustracija sve više rasla.
- Nisam osoba koja bi se zadovoljila linearnim napredovanjem, ne privlače me direktorske pozicije koliko mogućnost testiranja vlastitih granica u poslovanju, drugačiji izazovi, isprobavanje drugih aspekata poslovanja unutar struke i rad na drugim tržišnim segmentima - kaže Jelena i dodaje da je odlazak iz agencije bio nužan zbog njezine želje da promijeni perspektivu i počne bolje trošiti svoje vrijeme i energiju. Budući da mnogi ljudi freelance smatraju riskantnim oblikom rada, pitali smo svoju sugovornicu je li se u nekom trenutku pokajala zbog svog poteza.
- Kao i kod bilo koje poslovne odluke, uvijek postoji određeni rizik, no najgore što se moglo dogoditi bilo je to da shvatim da to ipak nije za mene i tražim posao u nekoj tvrtki. Lagala bih kad bih rekla da nije bilo teških trenutaka, no ni u jednom momentu nisam pomislila da bi bilo dobro vratiti se na staro - kaže Jelena.
Uspjeh ovisi isključivo o njoj
Jelena i dalje freelancea u području tržišnog komuniciranja, ali sada sama odlučuje kad s radom počinje i staje.
- Radno vrijeme kao takvo ne postoji. Sami odlučujete kad ćete se probuditi, koliko ćete vremena uložiti u sam rad i kad ćete odlučiti da je dosta. Sve u svemu, freelancing nudi daleko više slobode, no isto tako zahtijeva daleko više promišljanja i planiranja u odnosu na klasičan posao - kaže naša sugovornica i dodaje da na njoj leži sva odgovornost, a uspjeh ovisi o tome koliko je uporna, organizirana i produktivna.
- Najteže mi je održati balans i definirati granicu do koje ću prihvaćati nove projekte jer ako se pretrpam projektima, osim što vjerojatno neću spavati određeni period, past će i kvaliteta rada - kaže Jelena te poručuje da su ljudi u ovom obliku poslovanja najčešće plaćeni onoliko koliko imaju vjere u sebe i koliko dobro to mogu iskomunicirati.
Freelance nije lak put do zarade
Budući da Jelena uskoro ulazi u treću godinu freelanceanja, pitali smo ju što bi poručila ljudima koji razmišljaju o napuštanju klasičnog radnog mjesta i prelasku u freelancerske vode.
- Bitno je osvijestiti da freelance nije lak put do zarade, već konkretan oblik poslovanja koji zahtijeva profesionalnost, organiziranost, financijsku pismenost i visoku razinu odgovornosti. Freelanceanje može biti fantastično i izuzetno uspješno, no samo povlačenje poteza i donošenje odluke, pa u konačnici i uspjeh, ovise isključivo o pojedincu - zaključuje Jelena.