Iako se relativno malo studenata odlučuje na upis studija u starijoj dobi, taj broj u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina polagano raste. Prema podacima istraživanja EUROSTUDENT VII (2018. - 2021.) za Hrvatsku objavljenog u lipnju ove godine, udio starijih od 21 godinu prema dobi prvog upisa s obzirom na studentski status iznosi 10,4 posto, što u usporedbi s istim istraživanjem iz 2011. godine ipak predstavlja rast od dva posto.
Očekuje se da će taj trend sve više rasti, ne samo zbog zahtjeva tržišta rada nego i zbog pozitivnih učinaka cjeloživotnog obrazovanja. Mnoga istraživanja pokazuju da ljudi koji dulje razvijaju intelekt kroz učenje te usvajanje novih znanja i vještina, dulje zadržavaju intelektualne sposobnosti. Forbes navodi da je studiranje u kasnijoj dobi postalo novo normalno jer odrasli prevladavaju u studentskim klupama diljem Amerike.
- Nakon osnovne škole zanimala su me računala, pa je nekako bilo prirodno da u tom smjeru nastavim obrazovanje. Upisao sam Tehničku školu 'Ruđer Bošković', smjer Tehničar za računarstvo. Nakon srednje škole pružila mi se prilika za dobar posao u struci, koju nisam htio propustiti, pa sam počeo raditi. Tako sam tek nakon 15 godina staža odlučio potvrditi svoja znanja kroz studij i upisao Veleučilište Baltazar u Zaprešiću, Preddiplomski stručni studij Informacijske tehnologije - kaže Mario, alumni student.
Uz malo volje sve se može uskladiti
Kako kaže, srednja škola više se ne cijeni dovoljno i za napredovanje ili promjene u karijeri važno je nastaviti usavršavanje. Kad ga pitamo kako je na faksu, odgovara:
- Nije mi teško. Kolegiji su zanimljivi, s dosta toga sam se već susretao tijekom radnog iskustva - kaže naš sugovornik, koji većinu života radi u IT sektoru kao tehnička podrška.
- Razmišljam o nastavku obrazovanja, ali već sad mogu reći da mi je studiranje otvorilo nove mogućnosti i prilike za napredovanje u karijeri, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu. Osobno, želim nastaviti raditi u IT sektoru na vođenju projekata - kaže.
Obrazovanje jednako napredovanje
Martina Mandić još je jedna studentica Veleučilišta Baltazar. Nakon što je više od 20 godina stjecala iskustvo u telekomunikacijama, odlučila je upisati Menadžment u kulturi i sad je na 3. godini studija. Martina je počela je raditi odmah što je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn te je radila na više raznih mjesta iste razine u prodaji i shvatila da joj je za napredovanje potreban nastavak obrazovanja. Ispričala nam je kako joj je ponovno učiti.
- Prezadovoljna sam organizacijom, predavačima, načinom komunikacije. Dobivamo sve materijale, sva literatura dostupna je u knjižnici na Veleučilištu, predavanja su izvrsno strukturirana, a svi predavači pripremaju prezentacije sa sadržajem predavanja, koje pomažu da lakše prolazim kroz gradivo prije ispita. Predavači su susretljivi, odmah reagiraju, pomažu studentima i maksimalno im izlaze u susret - smatra.
Online nastava - novi alat učenja
Kad je Martina upisala studij, uvedena je mogućnost da studenti biraju hoće li dolaziti na predavanja, pratiti predavanja online ili kombinirati jedno i drugo. Njoj su, kao i mnogima stalno zaposlenima, zbog poslovnih i obiteljskih obaveza više odgovarala online predavanja.
- Online predavanja omogućila su mi da usklađujem obiteljske obaveze, posao i studiranje, a da mi ostane vremena za opuštanje i posjete kulturnim sadržajima, koje sad, potaknuta novim spoznajama stečenim studiranjem, više posjećujem nego prije - zaključuje naša sugovornica.
O planovima još ne želi govoriti, ali kaže da joj je studiranje promijenilo perspektivu.
- Nije mi žao što sam tek toliko godina nakon srednje škole upisala studij jer mislim da bih kao mlađa bila više pod pritiskom zbog rokova i ne bih toliko uživala u procesu studiranja. Moram istaknuti da su profesori susretljivi, izlaze nam na ruku i s nekima od njih imam prijateljski odnos jer smo gotovo vršnjaci, pa je i to bonus studiranja s 40+ godina. Veseli me svaki novi zadatak, ocjene me motiviraju, neopisivo uživam i to je velika prednost - govori nam studentica Martina.