Dok na jednom kraju svijeta ljudi umiru od gladi, na drugom ta ista hrana završava u smeću. Stari kruh, dozrelo voće i povrće, konzervirana hrana koja predugo "stoji" često, umjesto u trbuhu, završe na deponiju.
Da to ne može i ne smije biti tako, smatraju frigani - ljudi koji se protive prekomjernom kupovanju, koji se okreću razmjeni dobara, uzgajaju vlastito povrće i voće, a često posežu i za hranom iz otpada. Kažu kako se u kontejnerima velikih supermarketa može pronaći štošta - od voća i povrća bačenog jer ima poneko udubljenje i nije zadovoljilo visoke standarde "ljepote" do proizvoda s oznakom "Najbolje upotrijebiti do", koji su sigurni za jelo i nakon isteka datuma navedenog na ambalaži.
Ovi ljudi novog doba smatraju da je praksa konstantnoga kupovanja namirnica i bacanja starih loša, pa tako kupuju samo ono što im je neophodno, dijele s drugima ono što im je viška te recikliraju i trude se reducirati vlastitu potrošnju energije.
Svojevrsni trend u Americi?
Nažalost, ne baca se nepotrebno samo hrana nego i kozmetika, elektronika, odjeća, igračke, zapravo sve ono što koristi prosječno kućanstvo. Ovakve životne navike samo pridonose povećanju globalnog problema prekomjernog nakupljanja otpada, ali i rastu korporativnih divova, koji potiču svakodnevni konzumerizam. To zna i Tiffany She'ree, majka četvero djece iz SAD-a, koja se prije pet godina okrenula friganizmu i okupila veliku zajednicu istomišljenika na profilima društvenih mreža pod nazivom @dumpsterdivingmama.
Na Instagramu ima više od 35.000 pratitelja, a na TikToku, gdje bilježi svoje gotovo svakodnevno "ronjenje po smeću", njezine videosnimke prati nevjerojatnih 2,5 milijuna ljudi. Od ovog hobija stvorila je čak i posao, pa tako svoj ulov prodaje na web shopu i kaže da od toga može zaraditi i do 1000 dolara tjedno.
Tiffany nije jedina Amerikanka koja je posegnula za ovakvim načinom života. Društvene mreže vrve objavama o "dumpster divingu" i ljudima koji "spašavaju" neiskorištene predmete, poput odjeće, namještaja i sličnih predmeta iz kontejnera. Jedni to rade iz nužde, drugi kako bi zaradili, a treći, poput frigana, iz ideoloških razloga.
Čini se da je friganizam, koji se proširio početkom 2000-ih, značajno utjecao na ljude, pa tako mnogi smatraju da je to hvalevrijedna navika kojom se istodobno može uštedjeti i smanjiti štetan utjecaj čovjeka na okoliš. Iako se, prema posljednjim podacima Statiste iz 2017. godine, 66% Amerikanaca izjasnilo da to ipak nikad ne bi mogli raditi, zanimljivo je da ih 13% često kopa po smeću, a isto toliko zainteresirano je za to da počne s tom praksom. Zbog globalnih događaja koji su posljednje tri godine pokrenuli značajnu inflaciju moguće je i da se ova statistika povećala u korist frigana.
A što je s Hrvatima?
Znate li da je prošle godine u Hrvatskoj svaki stanovnik prosječno bacio 71 kg hrane, a od toga čak 53% otpada na kućanstva? Pored toga, više od pola hrvatskih građana miješa oznake na hrani "Upotrijebiti do“ i "Najbolje upotrijebiti do“, kažu nam iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Nisu Hrvati jedini. Europska komisija procjenjuje da se gotovo 10% od 88 milijuna tona hrane, koliko se ukupno u Europskoj uniji baci svake godine, može povezati s nerazumijevanjem oznaka datuma na hrani.
Riješimo to onda jednom zauvijek: "Upotrijebiti do" odnosi se na sigurnost hrane, a "Najbolje upotrijebiti do“ na kvalitetu hrane. U skladu sa zakonima Europske unije, sva pretpakirana hrana mora sadržavati oznake s ovim informacijama.
Drugim riječima, prva oznaka podrazumijeva da se određeni proizvod mora pojesti do označenog datuma jer u suprotnome može izazvati zdravstvene tegobe. Riječ je najčešće o svježoj i lako kvarljivoj hrani, poput ribe, mesa i mliječnih proizvoda. Oznaka "Najbolje upotrijebiti do" upućuje na datum do kojeg će određena hrana biti najbolje kvalitete, a nakon tog datuma može izgubiti okus ili teksturu, ali to neće imati neugodne zdravstvene posljedice. Upravo takvu hranu ne bi trebalo tako lakomisleno bacati.
S ciljem edukacije potrošača o temama vezanim uz sigurnost hrane, među kojima je i tema bacanja hrane, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pokrenula je kampanju „EU bira sigurnu hranu“. Potrošač u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, može biti uvjeren da je hrana koja se konzumira sigurna jer iza nje stoje znanstvenici, odnosno EU sustav sigurnosti hrane, koji je jedan od najsigurnijih u svijetu.
Evo kako još smanjiti bacanje hrane
Treba istaknuti da se bacanjem hrane ne troši samo novac, a prema UN-u, riječ je o gotovo 750 milijardi dolara godišnje, nego i svjetski prirodni resursi. Prema podacima sa stranice TheWorldCounts, svake se godine potroši 250 četvornih kilometara slatke vode kako bi se proizvela hrana koja završi u otpadu. Točnije, četvrtina svjetske slatke vode koristi se za uzgoj hrane koja se nikad neće pojesti, a istodobno broj ljudi bez pristupa pitkoj vodi raste i očekuje se da će dosegnuti gotovo četiri milijarde do 2050. godine. Ne treba zanemariti ni utjecaj na klimatske promjene - globalni prehrambeni sustav stvara gotovo 30% emisija stakleničkih plinova.
Donosimo još nekoliko savjeta o tome kako možete smanjiti nepotrebno rasipanje hrane:
- Planirajte kupnju i napravite popis prije odlaska u trgovinu. Također, nemojte ići u kupnju gladni.
- Rotirajte, to jest novokupljene namirnice stavite na stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme premjestite sprijeda.
- Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Da bi hrana dugo ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5°C.
- Pametno iskoristite ostatke hrane. Od omekšalog voća možete napraviti kompote ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
- Zamrznite višak ili ostatke hrane - to može odlično poslužiti u danima kad vi i vaši ukućani jednostavno nemate volje za kuhanjem.
- Budući da bacanje hrane nije uvijek moguće izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste odvajali? Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kompost za svoje biljke.