Nesreća na ovogodišnjem Europskom prvenstvu u nogometu potaknula je raspravu o važnosti kontroliranja zdravlja. Danski reprezentativac Christian Eriksen tijekom utakmice doživio je težak srčani udar, koji je šokirao ljubitelje nogometa. Nasreću, uz teren je bio stručni tim liječnika, koji mu je spasio život pravodobnom reanimacijom. Do tada je, naizgled zdrav muškarac, preko noći dobio implantabilni kardioverter defibrilator (ICD), tzv. pacemaker, s kojim je njegova buduća nogometna karijera dovedena u pitanje. No je li se takav ishod mogao prevenirati i predvidjeti?
Iznenadna srčana smrt jedan je od vodećih uzroka smrtnosti kod sportaša s iznimnim fizičkim naporom. Zbog nesretnog slučaja u lipnju, Eriksen je pozvan na sudjelovanje u projektu “Razvoj cjelovitog modela prevencije iznenadne srčane smrti" pod vodstvom prof. dr. Dragana Primorca. Svjetski tim stručnjaka pokrenuo je projekt kojim se, pomoću genetskih testiranja, mogu rano otkriti i prevenirati srčani zastoji. Cilj ovog istraživanja je omogućiti u budućnosti prilagođeno liječenje srčanih bolesnika i onih koji to mogu postati zbog naslijeđenih gena.
Prevenirajte na vrijeme
Osim prirodnih predispozicija, na pojavu kardiovaskularnih bolesti utječu i mnogi čimbenici rizika koje sa sobom nosi moderan način života. U Hrvatskoj svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih bolesti, a životna užurbanost zdravlje stavlja na dno liste prioriteta. Živimo u vremenu u kojem je svakodnevica puna stresa, a znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Dalian u Kini otkrili su kako upravo stres potiče brži razvoj malignih stanica.
Hrvatska je godinama pri vrhu ljestvice smrtnosti oboljelih od karcinoma u europskim zemljama. U 2020. godini rak debelog i završnog crijeva bio je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Čak četvrtina žena oboli od raka dojke, a rak pluća i dalje je glavni uzrok smrtnosti.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, moglo bi se spriječiti između 30 i 50% smrti od raka ako bi se promijenili ili izbjegli neki od čimbenika uzroka karcinoma (npr. stres, nezdrava prehrana, pušenje i sl.), a rano otkrivanje ove zloćudne bolesti ključno je za uspješno liječenje.
Pregledi koji spašavaju život
Specijalistički pregledi imaju glavnu ulogu u ranom otkrivanju predispozicija za razvoj kroničnih i zloćudnih bolesti. Hrvati se liječnicima obraćaju kad osjete prve simptome bolesti, a tek poneki imaju naviku obavljati redovite sistematske i specijalističke preglede. No kad je riječ o karcinomima i kardiovaskularnim bolestima, pojava simptoma znači da je bolest već nastupila i kako je liječenje potrebno početi što prije.
Liste čekanja u hrvatskim bolnicama su dugačke. Na današnji dan u Općoj bolnici Bjelovar na prvi pregled kardiologa čeka se više od dvije godine, a u OB-u Sisak lista čekanja za kolonoskopiju popunjena je sljedeća 252 dana. Stanje nije bolje niti u drugim bolnicama, a oboljelom od raka svaki dan liječenja mnogo znači. Zahvaljujući modernoj medicini, a putem dostupnih specijalističkih pregleda, danas se može mnogo toga prevenirati i saznati na vrijeme.