Nažalost, morala sam izgubiti dijete da drugi u Irskoj dobiju zaštitu, potresna je izjava Jackie Fox, čija je kći, Nicole Coco Fox (21), 2018. godine počinila samoubojstvo zbog vršnjačkog zlostavljanja na internetu. Budući da u Irskoj u tom trenutku nije postojao zakon koji bi kaznio zlostavljače, Fox se u sljedećim godinama nastavila boriti kako bi kreirala zakon koji bi barem zaštitio druge žrtve.
U tome je konačno uspjela 2021. godine, kad je Irska usvojila "Zakon Coco". Njime predviđaju do sedam godina zatvora za osobe koje bez dozvole dijele intimne fotografije osoba, a kazna je predviđena i za krajnje uvredljivu komunikaciju s namjerom uznemiravanja. Jackie Fox sad želi da se taj zakon usvoji i u ostatku Europe.
U razgovoru sa psihologinjom Martinom Nikolić iz Centra za sigurniji internet doznali smo koja je razlika između hrvatskih zakona u odnosu na "Zakon Coco'', zašto djeca često ne prijavljuju cyber nasilje te kako reagirati kad se ono dogodi.
Što se definira kao elektroničko nasilje?
Elektroničko zlostavljanje definira se kao uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhu namjernog, učestalog, neprijateljskog ponašanja pojedinca ili grupe s namjerom da se počini šteta drugima. Psihologinja Nikolić pritom dodaje kako ima dojam da ljudima nije baš jasno koje sve metode obuhvaća ova vrsta nasilja.
- Tu pripadaju grubo online sukobljavanje, uznemiravanje, ogovaranje i klevetanje, lažno predstavljanje, iznuđivanje i širenje povjerljivih informacija, prijetnje i uhođenje, kao i videosnimanje te izmjena fotografija. Često se događa da umanjujemo ozbiljnost takvog nasilja jer se događa često, a za promjenu je potrebno da najprije reagiramo na nasilje i prijavimo ga - objašnjava sugovornica.
- Različite metode elektroničkog nasilja prema Kaznenom zakonu kažnjavaju se različitim kaznama. 'Zakon Coco' definira ono što u Hrvatskoj već imamo definirano, no javnost o tome možda nije dovoljno osviještena. Razlike su u tome što su u 'Zakonu Coco' kazne veće i nadamo se da će do takvih promjena doći i kod nas, ali i da će se osigurati kvalitetan tretman počinitelja, koji sustavno nedostaje - objašnjava psihologinja.
Kako zakon kažnjava zlostavljače?
Naša sugovornica objašnjava da u hrvatskom Kaznenom zakonu od 2021. godine stoji kako će se osoba koja zloupotrijebi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu te na taj način povrijedi njezinu privatnost, biti kažnjena kaznom zatvora do jedne godine. A tko takve materijale učini dostupnima većem broju ljudi preko mreže, bit će kažnjen kaznom i do tri godine zatvora.
- Definirana su i kaznena djela protiv časti i ugleda. Ako uvreda, kleveta, postane pristupačna većem broju osoba, predviđena je novčana kazna, a ova se kaznena djela progone po privatnoj tužbi - objašnjava sugovornica.
Kad je riječ o djeci, Nikolić ističe da je ovo područje u Kaznenom zakonu definirano kao "Iskorištavanje djece za pornografiju".
- Tko dijete (osobu mlađu od 18 godina) namamljuje, vrbuje ili potiče na sudjelovanje u snimanju dječje pornografije, ili tko organizira i omogući njezino snimanje, odgovara kaznom zatvora od jedne do deset godina - objašnjava te dodaje da se Kaznenim zakonom za povrede privatnosti djece te pozivanje na nasilje i mržnju također previđaju kazne, i to od jedne do tri godine.
- Ako su počinitelji kaznenih djela maloljetnici (do 18 godina) i mlađi punoljetnici (do 21 godinu), sudi se po Zakonu o sudovima za mladež, i to u vidu odgojne, sigurnosne mjere i maloljetničkog zatvora - kaže Nikolić.
Djeca šute jer se boje reakcije odraslih
Odgovor na to zašto djeca znaju trpjeti spomenute oblike nasilja doznali smo u istraživanju DeSHAME Hrvatska provedenom na 2016 srednjoškolaca. Riječ je o prvom sustavnom međunarodnom istraživanju o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca te izloženosti štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Rezultati objavljeni 2022. godine pokazali su da je situacija alarmantna.
Više od 30 posto hrvatskih srednjoškolaca svjedočilo je kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama u kojima su gole, neprimjereno odjevene ili u vrijeme određene seksualne radnje i te fotografije dijele na internetu. Svaki peti srednjoškolac u posljednjih godinu dana ili je pretrpio ili svjedočio seksualnom zlostavljanju na internetu, a istraživače je posebno zabrinuo podatak da više od 40% učenika ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog straha od "preburne" reakcije škole.
- Mnogi se brinu da će nastavnici misliti kako pretjeruju ili dramatiziraju. Tu nam je svima veliko područje za rad i edukaciju nas odraslih jer su takvi podaci poražavajući. Djeca ne osjećaju da nam se mogu obratiti kad su žrtve nasilja - upozorava Nikolić.
Spomenuto istraživanje proveli su Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s partnerima, među kojima je i A1 Hrvatska, u okviru projekta Safer Internet Center: Making Internet a good and safe place, koji je sufinancirala Europska unija. Trenutno je u tijeku provedba i drugog dijela istraživanja u Hrvatskoj, ovaj put na osnovnoškolcima, pri čemu žele dobiti uvid u korištenje interneta, a posebice u ponašanje roditelja u vezi s korištenjem interneta kod njihove djece te u to kako roditelji percipiraju izloženost svoje djece štetnim sadržajima i kontaktima.
- Također je zanimljiv i podatak iz istraživanja "Cyberbullying in COVID-19 Pandemic Decreases?" da je u Hrvatskoj, i u nekim drugim zemljama tijekom pandemije koronavirusa zabilježen pad elektroničkog nasilja među djecom i mladima, a istraživači smatraju da je uzrok tome što se nasilje iz fizičkog oblika često 'prelijeva' u elektroničke oblike. Kad su se fizički kontakti smanjili, došlo je i do smanjenja elektroničkog nasilja, iako smo mnogo vremena provodili online! Ovi rezultati pokazuju da su u budućnosti potrebne studije koje pokrivaju oba fenomena: i fizičko i elektroničko nasilje, kao i njihov odnos - kaže Nikolić.
Naša je odgovornost prijaviti nasilje
U slučaju da u ovom trenutku poznajete nekoga tko je žrtva elektroničkog nasilja, reagirajte na vrijeme jer bez prijave nasilja nema ni primjerenog odgovora sustava.
- Odgovornost svakog od nas je prijaviti nasilje kojem svjedočimo. Velik je problem to što smo svi mi često u ulozi promatrača nasilja, a osjećamo da nije naša odgovornost reagirati jer imamo osjećaj da će to učiniti netko drugi. Dolazi do difuzije odgovornosti, osjećamo podijeljenu odgovornost kad vidimo da je nas promatrača više. Taj krug potrebno je zaustaviti. Reagirajte na nasilje! - kaže Nikolić te dodaje da posljedice nasilja putem interneta katkad mogu biti i dalekosežnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama.
- Publika na internetu može biti mnogo šira, a zbog osjećaja anonimnosti počinitelji mogu biti okrutniji i nasilniji nego što bi se usudili biti u stvarnom svijetu - upozorava psihologinja te poručuje da svim žrtvama elektroničkog nasilja želi istaknuti kako nisu sami.
- U Hrvatskoj se zlostavljanje može prijaviti i izravno policiji, putem takozvanog red buttona Ministarstva unutarnjih poslova ili telefonskog broja 112. Svakako potičemo i da se nasilje koje zateknemo na društvenim mrežama prijavi i na platformi na kojoj je ono zatečeno jer se nasilje osuđuje u svim smjernicama tih zajednica - kaže Nikolić.
Ako ste vi žrtva elektroničkog nasilja ili poznajete osobu koja ga trpi, za pomoć se možete obratiti i Centru za sigurniji internet na besplatnu i anonimnu liniju 0800 606 606, dostupnu svakog radnog dana od 8 do 20 sati. A tu je i hotline obrazac za prijavu neprimjerenih sadržaja koje ste zatekli na internetu.