Antibiotici su jedno od najvećih otkrića moderne medicine i jedini su lijek za mnogobrojne zarazne bolesti. Od otkrića penicilina 1940-ih znanstvenici iz mnogih zemalja razvili su čak više od 150  različitih antibiotika. Premda su antibiotici spasili milijune života i izliječili mnoge bakterijske infekcije, njihova uporaba ipak nije za svaku bolest. Pitali smo dr. med. dr. spec. obiteljske medicine Igora Petrovskog da nam pojasni kad je jedino opravdano uzeti antibiotik.

Kad se uzimaju antibiotici?

Svaka je bolest u najmanju ruku neugodna, pa ne treba čuditi što ljudi olakšanje traže u obliku tableta. Ali kad je riječ o antibioticima, prekomjerna uporaba može biti velik problem.

- Antibiotik je opravdano uzeti jedino i isključivo kad je uzrok infektivne bolesti bakterija jer na njih jedino i djeluju. Budući da su uzročnici infektivnih bolesti u barem 70% slučajeva virusi, potrebno je javiti se liječniku, koji će procijeniti potrebu uzimanja antibiotika i u slučaju potrebe propisati odgovarajući antibiotik. Hrvati, recimo, često imaju kućne ljekarne pune antibiotika, što je potpuno pogrešno i nepotrebno jer se antibiotici ne smiju uzimati 'na svoju ruku' – pojašnjava naš sugovornik. 

Foto: Shutterstock

Antibiotici se u većini slučajeva propisuju na temelju pretraga i nalaza. Međutim, postoje situacije u kojima je antibiotik moguće dati i bez dijagnostike. 

- Najčešće je to kod vulnerabilnih pacijenata s transplantiranim organima, imunodeficijentnim pacijentima ili onima s karcinomima. Antibiotici se znaju dati i u kirurškim strukama preoperativno po točno zadanim smjernicama. Antibiotici širokoga spektra ordiniraju se kad je kliničkim pregledom utvrđena potreba za promptnim davanjem antibiotika. Međutim, i tad je potrebno napraviti pretrage te nakon dospijeća nalaza početi primjenu specifičnog antibiotika. Također, ako je klinička slika kristalno jasna na temelju procjene liječnika, može se dati antibiotik bez ordiniranja pretraga – kaže doktor Petrovski.

Antibiotici ne djeluju na viruse 

Iako su vrlo moćni, antibiotici ne djeluju na sve uzročnike infekcija. Bakterije su jednostanični organizmi koji se nalaze unutar i izvan našeg tijela. Neke su zapravo dobre za nas, poput većine bakterija koje se nalaze u našim crijevima. Loše bakterije, unesene izvana, ili pretjerano umnožavanje bakterija koje su prisutne u našem tijelu, mogu uzrokovati bolesti kao što su infekcije probavnog sustava, urinarnog sustava ili razne infekcije rana, za koje je onda potrebno uzeti antibiotik. No na infekcije kao što su obične prehlade antibiotici često nemaju učinka jer je riječ o virusnim infekcijama. 

- Antibiotici ne djeluju ni na jednu poznatu virusnu bolest jer doslovce nemaju što napasti na virusu. Dakle, antibiotici su nepotrebni za COVID-19, gripu, gastroenteritise, prehlade, rinitise, virusne sinusitise, faringitise, većinu dječjih osipnih bolesti, mononukleoze itd… - ističe doktor Petrovski.

Foto: Shutterstock

Bakterije nadmudruju antibiotike

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019., svake godine najmanje 700.000 ljudi već umire od bolesti otpornih na lijekove. Taj bi se broj do 2050. mogao povećati na 10 milijuna godišnje, čineći infekcije otporne na antibiotike smrtonosnijima od raka. A jedan od razloga zbog kojih su brojevi ovako veliki je, upozorava naš sugovornik, neracionalno propisivanje i potrošnja antibiotika.

- Dodatni problem je što bakterije evoluiraju brže nego što mi nalazimo nove antibiotike, te je moguće da će antibiotici postati nemoćni ako ih nastavimo neracionalno propisivati. Međutim, rezistencija bakterija na antibiotike racionalnim se ponašanjem može i smanjiti, što je dokazano na primjeru skandinavskih zemalja. Ukratko, hoće li antibiotici ostati efektivno oružje, ovisi o racionalnom ponašanju i pacijenata i liječnika – ističe naš sugovornik. 

Foto: Shutterstock

Još jedan od razloga zbog kojih s antibioticima treba biti oprezan i uzimati ih samo kad je to potrebno te u količini koju je liječnik propisao jesu moguće nuspojave. Najčešće nuspojave kod uzimanja antibiotika su, kaže naš sugovornik, gastrointestinalni poremećaji.

- To uključuje proljevaste stolice, napuhivanja, bolove u abdomenu, mučnine, povraćanja, što je posljedica baktericidnoga djelovanja na bakterije koje žive u našem probavnom sustavu i bez kojih probava ne bi bila moguća – pojašnjava naš sugovornik te upozorava i na moguće alergijske reakcije, koje variraju od blagog osipa pa sve do anafilaksije. 

Pazite na crijevnu mikrobiotu

A budući da antibiotici ne biraju uništavaju li one naše, "dobre", ili "loše" bakterije, važno je nadomjestiti dobre bakterije uzimanjem probiotika, jer uporabom antibiotika naš organizam postaje osjetljiviji na mikroorganizme iz okoline, koji nerijetko uzrokuju poremećaj crijevne mikrobiote. 

- Osim probiotika, važno je prilagoditi prehranu u smislu dijetne prehrane. Preporuka su manji obroci, maknuti kiselo, slano, slatko, masno, alkohol i gazirana pića – zaključuje naš sugovornik dr. Petrovski. 

Probiotičke bakterije mogu se pronaći u mnogim mliječnim proizvodima. Međutim, kod izraženih nuspojava koje su posljedica uzimanja antibiotika, za održavanje sastava i brojnosti dobrih bakterija, tj. ravnoteže crijevne mikrobiote, pouzdanije je uzimati kontrolirane pripravke, kao što su, primjerice, kapsule Linex® Forte, jer kontrolirate količinu i kvalitetu unesenih probiotičkih bakterija. Linex® Forte koristi se za prevenciju te kao dodatna terapija u liječenju proljeva, nadutosti i ostalih probavnih tegoba koje su posljedica promjena u crijevnoj mikrobioti. 

Izvori:

- Yale J Biol Med. Penicillin’s Discovery and Antibiotic Resistance: Lessons for the Future? 2017 Mar; 90(1): 135–145. Dostupno na:  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5369031/, pristupljeno u listopadu 2022.

- Aminov RI. A brief history of the antibiotic era: lessons learned and challenges for the future. Front Microbiol. 2010 Dec 8;1:134. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3109405/ , pristupljeno u listopadu 2022.

- New report calls for urgent action to avert antimicrobial resistance crisis/WHO. Dostupno na: https://www.who.int/news/item/29-04-2019-new-report-calls-for-urgent-action-to-avert-antimicrobial-resistance-crisis , pristupljeno u listopadu 2022.

- Cancer/WHO. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer, pristupljeno u listopadu 2022. 

- Bezreceptni lijekovi. Dostupno na: https://www.halmed.hr/Lijekovi/Informacije-o-lijekovima/Bezreceptni-OTC-lijekovi/,  pristupljeno u listopadu 2022. 

- Sažetak opisa svojstava lijeka Linex Forte