Kulturu bilo koje organizacije definira najlošije ponašanje koje smo spremni tolerirati, a što ona točno određuje? Organizacijska kultura kompanije određuje cijeli smjer koji je mnogo više od tona komunikacije. Ona utječe na procese, produktivnost, zadovoljstvo, komunikaciju unutar tima i utječe na način na koji kompanije rješavaju izazovne situacije. A kakva je to ispravna komunikacija kad je riječ o izazovnim situacijama unutar kompanije i tima, pokušat će odgovoriti naši panelisti unutar panela "Organizacijska kultura: Kako komunicirati u izazovnim situacijama", pod moderatorskom palicom Natalije Kordić, konzultantice za organizacijsku kulturu iz tvrtke Razum d.o.o.
- KONČAR njeguje kulturu visoke transparentnosti u poslovanju, koja se već godinama najbolje ogleda u eksternoj komunikaciji, odnosno financijskom i nefinancijskom izvještavanju, u skladu s najvišim standardima izvrsnosti u korporativnom upravljanju. Uz navedeno, KONČAR aktivno potiče internu zajednicu na otvorenu i transparentnu komunikaciju. Svaka povratna informacija od zaposlenika iznimno se vrednuje i ozbiljno razmatra pri implementaciji svih prilagodbi i izmjena u svakodnevnom poslovanju i naposljetku pri formiranju dugoročnih korporativnih strategija, kako onih usmjerenih na internu kulturu i klimu, tako i onih usmjerenih na cjelokupno poslovanje. Iz tog razloga omogućili smo zaposlenicima korištenje mnogih kanala interne komunikacije, što im olakšava da dođu do informacija, povežu se i komuniciraju neposredno i transparentno. Ovako raznolik sustav posebno je važan upravo u izazovnim situacijama, kad najbolji uvid u specifične izazove imaju upravo zaposlenici. Mnogi od njih, zahvaljujući svojoj ekspertizi, koja proizlazi iz bogatog iskustva te visokog stupnja obrazovanja i profesionalne osposobljenosti, najčešće imaju vitalnu ulogu u zajedničkom pronalaženju rješenja – otkriva nam panelistica Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica Sektora marketinga i korporativnih komunikacija KONČARA, te nastavlja:
- Naposljetku, nedavno smo usvojili i novu strategiju Grupe KONČAR: 'Ljudi, tehnologije, investicije – KONČAR 2030.'. Profesionalni razvoj zaposlenika i neprekidna ulaganja u ljudske potencijale za nas predstavljaju temelje strateški postavljenog i društveno odgovornog poslovanja, koje ne mogu poljuljati ni globalni izazovi niti ekonomska neizvjesnost. Prepoznavanjem i ohrabrivanjem talenata, ulaganjem u njih i njihovo obrazovanje te usavršavanje, gradimo tim stručnjaka koji je sposoban na najbolji način odgovoriti na potrebe i zahtjeve kupaca te izazove suvremenog tržišta.
Jadranka Čulo Petrovčić, HR direktorica i članica Uprave za JYSK Slovenija, Hrvatska, BiH i Srbija, otkriva nam da je otvorena, iskrena i izravna komunikacija važan element u razvoju i zadržavanju zadovoljstva zaposlenika te kako je cilj kompanije da svi zaposlenici mogu otvoreno i bez sustezanja izraziti svoje mišljenje o kompaniji, nadređenima, radnim zadacima, očekivanjima, izazovima i željama.
- Takva dvosmjerna komunikacija potiče se kroz sve razine kompanije. Otvoreno se govori o izazovima s kojima se susrećemo, otvoreno se komuniciraju rezultati, uspjesi, neuspjesi i u čemu možemo biti bolji te potiče zaposlenike na promišljanje koje slobodno mogu podijeliti s ostatkom tima. JYSK ima snažnu korporativnu kulturu i vrijednosti koje se žive na svim razinama u kompaniji. Skandinavska kultura je specifična, a riječ je o kulturi velike osobne slobode, ali i osobne odgovornosti, koju definiraju vrijednosti svakog zaposlenika kao trgovca, kolege i ambasadora korporativne kulture. Vjerujemo da samo sretni, zdravi i motivirani zaposlenici mogu u potpunosti iskoristiti svoje talente i energiju, čime ne samo da pridonose našem zajedničkom uspjehu nego stvaraju radnu atmosferu u kojoj svi mogu napredovati i osjećati se ispunjeno.
- Prije svega suglasni smo u tome kakvu tvrtku želimo, slušamo ljude i fokusirani smo na kreiranje otvorene i poticajne radne sredine te pozitivne kulture. Potičemo transparentnu komunikaciju na svim razinama, kvalitetan, redovan i konstruktivan feedback te podržavamo nove ideje i proaktivnost. Ukratko, nastojimo stvarati što kvalitetnije i perspektivnije okruženje za rad, suživot i razvoj zaposlenika. S obzirom na to da veliku pozornost pridajemo organizacijskoj kulturi, prilikom odabira tvrtke za prvu akviziciju, osim zajedničkog biznis potencijala i mogućnosti sinergije naših stručnih znanja i kompetencija, vrlo važno nam je bilo da je riječ o tvrtki sa sličnim vrijednostima. IDE3 prepoznali smo kao takvu kompaniju i sad smo u procesu planiranja i postupnog provođenja niza aktivnosti kako bismo istodobno smanjili rizike koje spajanje nosi, kreirali još kvalitetnije okruženje za zaposlenike te maksimalno iskoristili potencijale HSM-a i tvrtke IDE3 u procesu integracije.
Jedan od najiskusnijih stručnjaka u području leadershipa i team coachinga, Dragan Knežević, opisuje organizacijsku kulturu kao živi organizam, koju definiraju četiri ključna sastojka: zajedničke vrijednosti, koje organizacija zaista živi, a ne one koje su istaknute na webu; ponašanja unutar cijele organizacije, unutar timova i između timova; uvjerenja, vjerovanja i stavovi zaposlenika te svjesno i poticajno liderstvo u organizaciji. Znamo za ono iz 'Ane Karenjine': 'Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način'. Jednako tako sve sretne organizacije su slične a 'nesretne' imaju svoju zasebnu problematiku i treba im pristupiti na poseban način, po mjeri – otkriva nam ovaj stručnjak i zaključuje:
- Organizacijska kultura treba biti na agendi top menadžmenta, a ne HR-a. HR je ključan, no ako je sam u inicijativi, onda se ne mogu očekivati veliki pomaci i rezultati. Tvrtke koje, primjerice, imaju matičnu organizaciju u drugoj zemlji ponekad vjeruju ili su uvjerene kako će sve biti definirano drugdje i nakon toga, kako se to obično naziva 'spušteno po svim zemljama'. U praksi to 'spuštanje kulture' ne ostavlja željeni trag i rezultat. Organizacijska kultura nije projekt nego putovanje/proces. Ovo je možda najveći izazov, ali ne samo u Hrvatskoj. Lideri organizacije moraju imati veliko povjerenje, odlučnosti i hrabrosti krenuti u ovaj pothvat, a da ne padnu u zamku projektnog pristupa umjesto procesnog i evolutivnog putovanja.
- Snažna socijalna država: Danska nudi univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje i socijalnu sigurnost. Ove mjere omogućile su snažnu socijalnu koheziju i povjerenje u institucije. Transparentnost i niska razina korupcije: Zakonodavstvo i politike dizajnirani su da budu otvoreni i pristupačni, a javni službenici odgovaraju za svoje postupke. To povjerenje reflektira se i u radu institucija jer građani ne vide vladu i javne službe kao udaljene ili otuđene entitete nego kao produžetak društva. Ovo povjerenje značajno utječe na radnu kulturu u Danskoj. Radna mjesta često su manje birokratska, a odluke se donose agilno i fleksibilno. Primjerice, u mnogim kompanijama koriste se ravne hijerarhije, gdje je naglasak na suradnji a ne na strogoj podjeli funkcija. Zaposleni imaju veću autonomiju, dok se menadžeri smatraju facilitatorima a ne autoritarnim figurama. Također, postoji snažan kulturni fokus na balans između poslovnog i privatnog života. Poslodavci vjeruju da će zaposlenici učinkovito obavljati svoje zadatke bez stalnog nadzora, što vodi prema kulturi koja cijeni fleksibilnost i dobrobit zaposlenika.
Organizator konferencije su 24sata, a partneri su: Erste banka, JYSK, HGK, Philip Morris Zagreb, KONČAR, HSM i Telemach.