Kad se prisjetimo obrazovanja iz nekih prošlih vremena, često nam prvo padnu na pamet tradicionalne metode učenja i poučavanja isključivo putem udžbenika, crtanja kredom po školskoj ploči, predavanje domaćih zadaća na papiru i slično. U to vrijeme učitelji i nastavnici bili su glavni i jedini izvor znanja. Međutim, napredak tehnologije danas je donio velike promjene u načinu na koji nove generacije uče i pripremaju se za tržište rada.
Digitalizacija mijenja način obrazovanja
Nakon dolaska digitalizacije učitelji i nastavnici trebali su se prilagoditi novim tehnologijama. Kako bi pružili najbolje obrazovanje svojim učenicima, mnogi su se i dodatno educirali o korištenju računala, interneta i različitih digitalnih alata te tako stekli digitalne kompetencije za primjenu tehnologije u nastavi. Nesumnjivo, digitalizacija obrazovanja uvelike je promijenila način predavanja u školama, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Domagoj Pšeničnjak, ravnatelj Srednje škole "Antun Matijašević Karamaneo" na Visu, velik dio radnog vijeka proveo je i u privatnom sektoru, točnije u menadžmentu multinacionalne kompanije. Iz vlastitog iskustva može potvrditi kako se učinkovitost i kvaliteta podrške koju kao škola dobivaju u IT segmentu mogu usporediti s učinkovitosti privatnih kompanija.
- Danas svi nastavnici koriste alate poput online kvizova ili MS Teamsa. Rezultati su nakon nekoliko godina iznimni. Oglasnu ploču u školi imamo isključivo kao kanal u Teamsima, a jednostavnije sjednice Nastavnog vijeća provode se online. Kao škola brže reagiramo, spremniji smo na promjene i primjenu novih scenarija poučavanja. Nastavnici imaju širi spektar mogućih načina prenošenja znanja i sposobnosti učenicima. Prepoznali smo IT revoluciju kao sredstvo za postizanje ciljeva i ishoda učenja – kaže ravnatelj Pšeničnjak, čija je škola jedna od 1321 osnovne i srednje škole koje su se priključile projektu e-Škole, u kojem je ukupno sudjelovalo više od 53.000 nastavnika i nastavnica te više od 450.000 učenika i učenica.
'Edukacije su najveće bogatstvo projekta'
Kako bi se digitalizacija u školama uspješno provodila, ključna je dostupnost tehnologije. Škole su u okviru projekta e-Škole opremljene modernom računalnom opremom, internetskim pristupom i drugim digitalnim resursima. Ovime se značajno poboljšao pristup znanju te se omogućilo nastavnicima i učiteljima da koriste raznovrsne e-usluge i online alate kako bi unaprijedili rad te ostali u korak s potrebama današnjih učenika. To nam potvrđuje i Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole Vela Luka.
- Najslikovitije bih to mogla ilustrirati na primjeru nastavnice koja se bojala upaliti televizor u učionici, a danas samostalno izrađuje i dijeli digitalne obrazovne sadržaje. A druga je nastavnica rekla da joj je žao što odlazi u mirovinu nakon što je vidjela kakve nam alate za rad budućnost nosi. U našoj školi nije bilo nikakvog otpora uvođenju novih tehnologija. U potpunosti smo se saživjeli s njom, pa tako kod nas nema ni zabrane mobitela na nastavi jer smo uz veliku angažiranost nastavnika uspjeli osigurati da ih učenici koriste samo za edukaciju - rekla je ravnateljica Dragojević.
No iako su sa svojih 100 učenika i 27 nastavnika zapravo mala škola, zahvaljujući sudjelovanju u projektu, bili su čak, kaže ravnateljica, u prednosti pred većim školama.
- Dobili smo interaktivnu učionicu, pametne ekrane, prijenosna računala… No puno više od infrastrukture značila nam je edukacija, bez koje bi dobivena oprema samo skupljala prašinu. S obzirom na udaljenost naše škole od sjedišta Dubrovačko-neretvanske županije, ali i ostalih većih gradova, svaki odlazak na edukaciju prije nam je predstavljao financijski problem. Projekt e-Škole doveo je predavače u našu školu, pa smo prvi put dobili priliku na licu mjesta usvajati nova znanja i postavljati konkretna pitanja. Edukacije su najveće bogatstvo ovog projekta - dodaje sugovornica.
'Priprema za život u 21. stoljeću'
Još jedna škola koja je sudjelovala u ovom projektu je Osnovna škola "Stjepan Radić" Brestovec Orehovički. Ravnatelj škole, Zdenko Kobeščak, član je i Povjerenstva za izradu prijedloga Strateškog okvira za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Hrvatskoj. Kroz tu je ulogu, kako kaže, nastojao prinijeti razvoju sustava koji bi u praksi poticao škole da djeluju proaktivno na samovrednovanju i brizi za kontinuirano unapređenje kvalitete rada.
- Osobito nam je drago da su naš proaktivni pristup prepoznali, pa su nas kao školu izabrali za lokaciju jednog od deset novih Regionalnih obrazovnih centara u drugoj fazi projekta e-Škole. Projekt e-Škole potpuno je odgovorio na potrebe i očekivanja učitelja, stručnih suradnika i svih dionika škole koji žele sigurno, poticajno i suvremeno okruženje za život i rad u školi te se tako kvalitetno pripremiti za život u 21. stoljeću. Nezamislivo mi je što bi s nama bilo da u Hrvatskoj nije proveden projekt e-Škole - iskreno je istaknuo ravnatelj Kobeščak.
CARNET-ov projekt e-Škole, dakle, nije samo transformirao fizički aspekt obrazovanja nego je otvorio vrata novim metodama učenja. Kroz integraciju tehnologije u nastavu nastavnici sad mogu koristiti interaktivne aplikacije i online edukativne platforme kako bi stvorili bolje iskustvo učenja i pripremili učenike za tržište rada, na kojem su komunikacijske i tehnološke vještine ključne.
U ovom dobu digitalne transformacije obrazovanje nije samo priprema za budućnost nego je dio stvaranja budućnosti!