Tijekom hrvatske povijesti upravo su zahvaljujući filantropima nastale mnoge bolnice, kazališta, škole, muzeji, kina, domovi za siromašnu djecu, crkve, znanstvene institucije, ali i jedan park!
Zagrebački park Maksimir pravo je filantropsko djelo. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac uložio je svoj novac i uredio prostor današnjeg parka kako bi bio dostupan svim građanima. Uređeni Maksimir postao je prva takva park-šuma u jugoistočnoj Europi, a i danas ga krasi titula jednog od ljepših europskih parkova. Po uzoru na Vrhovca, filantropi su se udružili i u ostalim gradovima Hrvatske, pa su tako nastale i Marmontova aleja u Karlovcu, Marmontov gaj u Gospiću te drvoredi u Petrinji, Dugom Selu i Novoj Gradišci.
No postoji još mnogo značajnih, ali manje poznatih filantropskih djela i imena, koja vam otkrivamo u nastavku.
Osvojio novac na lotu i sagradio kazalište
Zagrebački trgovac Kristofor Stanković 1833. osvojio je na bečkoj lutriji zgoditak od 30.000 dukata. Osvojeni iznos odlučio je uložiti u gradnju prvog pravoga kazališta u Zagrebu. Stankovićevo kazalište nalazilo se na uglu Ćirilometodske ulice i Markova trga u Zagrebu, a riječ je o današnjoj Gradskoj vijećnici.
U njegovu se kazalištu, inače, zbilo i nekoliko značajnih događaja za hrvatsku povijest. Između dva čina jedne njemačke predstave, 1836. godine otpjevana je Gajeva budnica "Još Hrvatska ni propala" te se tad prvi put čuo hrvatski jezik na kazališnim daskama. Četiri godine kasnije na istoj je pozornici odigrana i prva predstava na hrvatskom jeziku, a iste godine izvedena je i prva hrvatska opera, "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog. U plesnoj dvorani bilo je i nekoliko važnih zasjedanja Hrvatskog sabora, a razvoj ovoga kazališta bio je svakako početak kulturnog rasta Zagreba koji poznajemo i danas.
Kad je riječ o kazalištima, svakako treba spomenuti i ime dobrotvora te najpoznatijeg intendanta HNK Stjepana Miletića. Punih deset godina bio je na toj poziciji i jednako je toliko godina svojim obiteljskim novcem pokrivao većinu troškova te institucije. Pomalo tvrdoglav, nije htio pristati na pomoć vlasti, pa je dotad svoju dobrostojeću obitelj Miletić financiranjem kazališta potpuno osiromašio.
Začetnici korporativne filantropije
Osim pojedinaca filantropa, postojale su tvrtke koje su dobrotvornim djelima radile na boljitku svojih radnika i građana. Jedna od tvrtki koje su bile začetnice korporativne filantropije na ovim prostorima je Zagrebačka Ledana. Osnivanje tvrtke i gradnju kompleksa u današnjoj Bauerovoj ulici pokrenuo je poduzetnik Josip Siebenschein 1904. godine. Bio je to jedan od prvih modernih industrijskih kompleksa u Zagrebu, ali i općenito u Europi. Zaposlenici Ledane uglavnom su bili radnici iz sela Kraljev Vrh, iza Medvednice, koji su od ponedjeljka do petka radili u tvornici, a vikendom su vlakom, potom i pješke odlazili svojim obiteljima. Kako bi barem donekle poboljšala život svojih radnika i njihovih obitelji, nakon Prvog svjetskog rata tvrtka im je sagradila solidne obiteljske kuće u njihovu selu.
Ovakvim i sličnim postupcima korporacije pokazuju svoje vrijednosti zaposlenicima, partnerima, klijentima, ali i javnosti. Društveno odgovorno poslovanje i aktivno zalaganje za boljitak zajednice načela su kojih se tvrtka Germania Sport drži već godinama.
Tijekom cijele prošle godine Germania je nastavila svoje društveno odgovorne aktivnosti i kroz mnogobrojne humanitarne akcije osigurala je donacije za više od 30 udruga. Akcijom "Tisuće razloga za gol" kojom se spaja navijački žar i humanitarni rad donirano je 30 000 kuna udrugama za svaki gol koji su hrvatski reprezentativci uspjeli dati na nedavnom svjetskom prvenstvu.
U okviru akcije 'Novi dresovi za nove prvake' protekle je godine više od 30 manjih sportskih klubova dobilo potrebnu sportsku opremu, a troje talentiranih mladih nada dobilo je i godišnje stipendije. Germania podupire i kulturu te kontinuirano radi na očuvanju okoliša kroz donacije raznim udrugama, a novčano pomaže i ronilačkim klubovima u organiziranju što više akcija čišćenja našeg podmorja. Aktivno sudjeluju u donacijama i podupiru udruge koje pomažu štićenicama sigurnih kuća, djeci iz materijalno ugroženih obitelji i obiteljima suočenim s malignim bolestima.