Ako ste posljednjih tjedana bili uključeni na društvenim mrežama, sigurno niste izbjegli temu plavih vrećica. Riječ je o promjeni načina sakupljanja otpada u Zagrebu, koji posljednjih tjedana zadaje glavobolje. Premda se spominje nedostatak plavih vrećica, a već se počelo govoriti i o njihovu utjecaju na sivu ekonomiju, čini se da građani glavnoga grada najvećih problema imaju s veličinom plavih vrećica i cijenom koja ih prati. Vodeći se logikom "više smeća, veći računi", lekcija o tome kako reducirati gramažu za plave vrećice sigurno nije promašena.
Bacamo hrane veličine države
Jeste li znali da se ispravnim recikliranjem samo 32 kore banane proizvede dovoljno energije za napajanje cijelog doma na sat vremena ili da se recikliranjem samo dvije vrećice čaja može proizvesti električne energije za jedno punjenje mobitela? Smanjenjem otpada ne štedite samo novac nego pritom pozitivno djelujete mnogo šire. Na svijetu se godišnje proizvodi dovoljno hrane da se momentalno riješi problem globalne gladi. Osobito kad se uzme u obzir to da se na Zemlji na dan bace oko 1,3 milijarde tona hrane. Kad bismo tu bačenu hranu davali potrebitima, imali bismo dovoljno da im osiguramo čak deset obroka dnevno, i to svaki dan!
Da je krajnje vrijeme za promjenu navika svakoga od nas, govore i podaci prema kojima svaki Hrvat u prosjeku baci čak 71 kilogram hrane godišnje, uvjerljivo se najviše hrane baca u Istri i Primorju, a najmanje hrane bacaju Slavonci. Od bačene hrane čak 40% i dalje je jestivo. U prijevodu, jestivi dio hrane koju svakodnevno bacimo jednak je količini od 363.140 štruca kruha. A kako bi stao na kraj ovim lošim trendovima, Konzum je pokrenuo projekt Reciklopedija. Cilj projekta je educirati građane kako se smanjenjem količine bačene hrane pozitivno utječe na prirodu, kućni budžet, cijelu obitelj, ali i na buduće generacije.
Uostalom, otpad od hrane jedan je od najvećih proizvođača ugljika i znatno utječe na sveprisutni problem globalnog zatopljenja. Kad bačena hrana ode na odlagalište, ona trune i ispušta stakleničke plinove, koji štete našem okolišu. Svake se godine zbog nepravilnog odlaganja i bacanja hrane ispuste 3 milijarde tona stakleničkih plinova. Usporedbe radi, da je količina bačene hrane neka država, bila bi treći najveći proizvođač ugljičnog dioksida u svijetu, odmah nakon SAD-a i Kine.
Zbog toga je poduzimanje malih koraka za smanjenje bacanja hrane ključno u borbi protiv globalne gladi, klimatskih promjena, a u konačnici i vaših računa za otpad!
Pametno iskoristite svaki otpad!
Ako vas mori pitanje kako iskoristiti svaki višak hrane, pripremili smo nekoliko savjeta. Odstajali kruh često je višak u kućanstvima, može postati jednostavna zamjena za kupovne krušne mrvice ili hrskavi dodatak nekoj od gustih juha, koje su omiljen obrok tijekom zimskih mjeseci.
Ista je priča s tekućinom iz ocijeđene konzerve slanutka. Ova tekućina, ako to možda niste znali, naziva se akvafaba i idealna je zamjena za jaja. Samo tri jušne žlice akvafabe zamijenit će cijelo jaje, a dvije žlice jedan bjelanjak. Imajte to na umu idući put kad budete pripremali neki kolač s tučenim bjelanjkom!
Većini nas najveći problem ipak predstavljaju kore od voća i povrća. Jeste li znali da pržene kore od povrća mogu poslužiti kao idealan i relativno zdrav međuobrok? Što se tiče kora od voća, koricu naranče ili limuna namočite u ocat, pokrijte ih i ostavite ih nekoliko tjedana na nekom hladnom i tamnome mjestu. Zatim smjesu procijedite, a dobivenu tekućinu ulijte u bocu s raspršivačem. Et voila, upravo ste pripremili višenamjensko sredstvo za čišćenje!
Višak može uljepšati vašu kožu
Umjesto da završi u smeću, otpad od hrane može pomoći vašoj koži. Iskorišteni talog kave pomiješajte s kokosovim uljem kako biste napravili prirodni piling za tijelo, nakon kojeg će vaša koža biti glatka i mekana. S kokosovim uljem možete pomiješati i ciklu, koja služi kao odlična boja za usne. Samo je ogulite, zatim izmiksajte ili naribajte prije nego što procijedite sok i pomiješate ga s kokosovim uljem. Od ostataka pulpe napravite popečke od cikle. To je sjajan način da reciklirate otpadnu hranu i uštedite novac.
I na kraju zapamtite da je zamrzivač vaš najbolji prijatelj. Ostaci i stabljike povrća mogu se zamrznuti za temeljac ili smoothie. Posude za led mogu se napuniti viškom začinskog bilja i maslinovim uljem, a većina ostataka može se ukiseliti, fermentirati ili skuhati u umake, juhe ili variva.
Brzo, fino, jednostavno i zdravo
A da se zaista sve od hrane može iskoristiti, dokazuje i recept koji slijedi. Izdvojili smo recept za varivo od kelja u kojem će se baš svaki dio namirnice iskoristiti, a sve s ciljem što manjeg bacanja hrane. Primjerice, ljuske od luka, koji je podloga za svako dobro varivo, možete iskoristiti za pripremu povrtnog temeljca, a lišće rotkvice, koje najčešće bacamo, možete također iskoristiti za temeljac. Rotkvice poslužite uz zelenu salatu, a ostatak pripreme ovog slasnog i zdravog recepta za cijelu obitelj pogledajte u videu!
Sve ostale korisne i praktične savjete o tome kako smanjiti bacanje hrane u vlastitom domu i iskoristiti baš svu hranu na najbolji mogući način pronađite na Reciklopedija akademiji.