Upišeš srednju školu i/ili fakultet u velikom gradu i malo po malo više ne živiš u malom mjestu iz kojega si potekao, već si sada stanovnik velikog grada. To je nerijetka sudbina većine ljudi koji u potrazi za boljom karijerom i mogućnostima odlaze u velike gradove. No zadnjih nekoliko godina istraživanja su pokazala da život u velikim gradovima nije tako bajan kao što smo isprva mislili.
Primjerice, studija ''City living and urban upbringing affect neural social stress processing in humans'' pokazala je da ljudi koji žive u gradu na stres reagiraju s više aktivnosti u amigdali, regiji mozga koja je povezana sa strahom i emocijama. Istraživači su također vidjeli "urbani" učinak na mozak osoba koje su odrasle u gradovima - njihov mozak se od ostalih razlikovao u području korteksa koji utječe na amigdalu i koji je povezan s regulacijom negativnih hormona i stresa.
Kvaliteta života igra najveću ulogu
Jedna od najvećih smetnji života u velikom gradu je ta što se toliko toga događa odjednom. Noću uvijek čujemo automobile, tramvaje, susjede koji ne mare za kućni red, onog lika koji misli da je jako kul kad motorom u gluho doba noći projuri ulicama kvarta... Jednostavno se uvijek nešto događa, a oni koji teško love san, naročito su iziritirani. S druge strane, živeći u malom gradu, jedino što čujete noću su zrikavci.
Još jedna stvar koja prednost daje životu u manjem gradu je ta što vas svi, ali apsolutno svi znaju. Iako se nekome tko voli svoju privatnost više od ičega ovaj segment baš i ne bi svidio, u trenucima kad ste u bilo kakvoj nevolji ti isti susjedi su tu da vam pomognu. S druge strane, u gradu su ljudi u konstantnoj žurbi, s rasporedima pretrpanim obavezama i zauzeti vlastitim životima toliko da više ni nemaju vremena za druge.
Kad je riječ o režijama i stanarini, razlika je naravno - neusporediva. Ako pogledamo primjer Zagreba, sva manja mjesta imaju daleko nižu cijenu stanarine, koja nekada iznosi skoro 1000 kuna manje, što može biti velik iznos ako imate prosječnu hrvatsku plaću. To je ujedno i jedan od glavnih razloga zašto neki ljudi preferiraju manje sredine.
Što je s poslom?
U knjizi ''David and Goliath: Underdogs, Misfits, and the Art of Battling Giants'', autor Malcolm Gladwell sugerira da bi pohađanje prestižnog sveučilišta poput Harvarda moglo biti demoralizirajuće jer je teže biti najbolji kad se natječete s najboljima i da je općenito bolje odabrati neelitnu školu kako bi imali veće izglede za isticanje. Na taj način možete gledati i nalaženje posla u manjem gradu jer ako imate veliko obrazovanje, tamo također imate manju konkurenciju. Pritom je na vama da odlučite hoćete li biti velika riba u malom ribnjaku ili mala riba u velikom ribnjaku. No, s druge strane ne možemo zanemariti ni količinu poslovnih prilika, koje su u velikim gradovima ipak veće.
Neke stvari se počinju mijenjati
Kad smo već spomenuli Zagreb, red je da se osvrnemo i na potencijal manjih mjesta u Hrvatskoj koja zadnjih par godina rade na svom poboljšanju. Jedno od njih je Ivanić-Grad, koji se nalazi na prvom mjestu u Hrvatskoj po izdvajanju sredstava za poljoprivredu. Riječ je o gradu udaljenom 40-ak kilometara od Zagreba, u kojem je održana Bučijada koja je privukla preko 200 izlagača iz različitih OPG-ova - U godinama koje su ispred nas očekujem da kroz pojačanje proizvodnje dobijemo još više OPG-ova i proizvođača koji će proizvodnju bučinog ulja i proizvoda od buče osiguravati svoju egzistenciju - kaže gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.
Pored toga, Ivanić-Grad ima veliku novost u obrazovanju. Naime, jesenas je otvorena ''Visoka škola Ivanić-Grad'', koja je upisala i prvu generaciju studenata, a jedan od smjerova je fizioterapija.
Vjerojatno ste već čuli za lječilište Naftalan, koje je jedinstveno u Europi kao prirodni izvor ljekovite nafte ili naftalana, te je to drugo nalazište u svijetu, a jedino u Europi. - Naftalan je glavni diferencijator turističke ponude Ivanić-Grada, jer smo pored Azerbajdžana jedini u svijetu koji raspolažu s ovim tekućim zlatom kojim se liječe upalne reumatske te kožne bolesti, kao i bolesti kralježnice i zglobova - ponosno ističe gradonačelnik.
Osim toga, ovaj grad ulaže i u svoje mlade nade pa tako za osnovnoškolce već pet godina osigurava besplatne udžbenike, subvencionira prehranu, financira produženi boravak u osnovnim školama te financira programe i natjecanja nadarenih učenika. Grad se unazad par godina širio, kako u obrazovnom, tako i na gospodarskom planu pa nije ni čudno da ljudi požele ostati i zasnovati obitelj.
Konačna presuda?
Na kraju sve ovisi o afinitetima osobe. Ako ste jedan od onih koji vole gradove koji se nikad ne gase, u kojima uvijek možete naći dućane i kafiće koji rade (neovisno o dobu dana) onda je život u velikom gradu za vas idealan. No, možemo zaključiti da ni manji gradovi više nisu ono što su nekad bili, barem kad je riječ o poslovnim prilikama. Dodatnu prednost im daju mir, tišina i sigurnost, stoga ne sumnjamo da mnogima predstavljaju savršenom mjesto za život. Volite li vi više veliki grad ili manje mjesto?