Kako starimo, naše se tijelo vidno mijenja. Kosa nam sijedi, koža poprima bore te gubimo na fizičkoj snazi. No, iako promjene koje se događaju u našem mozgu nisu tako očite, one su te koje imaju najveći utjecaj na naše svakodnevno funkcioniranje. Kad je riječ o poslu, mnogi od nas smatraju kako se starenjem gubi memorija te su time ljudi nakon 50 godina sve manje produktivni. No, naša sugovornica, neurologinja Sanja Tomasović, kaže da situacija nije takva te da sve ovisi od osobe do osobe.
Nije onako kako smo mislili
Ako se bližite 50-im godina, razveselit će vas činjenica da su upravo 50-e i 60-e godine optimalno doba za intelektualni rad.
- 50-e i 60-e godine najproduktivnije su doba za one ljude koji se bave mentalnim radom, poput medicine, prava ili ekonomije. Ti su ljudi tada na vrhuncu svoje intelektualne snage - kaže naša sugovornica. No, upozorava kako je ipak jako važno vježbati mozak jer time možemo usporiti ili čak na jedno vrijeme zaustaviti starenje mozga. Naime, kako mozak stari, stvara se ateroskleroza krvnih žila, cirkulacija se svugdje usporava s vremenom te nastaju promjene, kako u cijelom tijelu tako i mozgu.
- Jako je važna tjelesna aktivnost, ali tu se više preporučuje ples nego teretana i slične aktivnosti. Odlazak u prirodu i planinarenje također su dobre opcije, ali usto je potrebno mozgu dati neke dodatne izazove. Primjerice, nastojite ne ići na posao uvijek istim putem, radije potražite neki okolni put. Uz to, pokušajte pamtiti brojeve, sastanke i slične stvari koje inače zapisujete u mobitel jer je poanta vježbi da njima damo mozgu da misli i da podatke potraži u svojoj memoriji - objašnjava naša sugovornica i dodaje da je, uz navedene vježbe, važno paziti na prehranu jer je ona ključna. Pritom je najbolji izbor mediteranska prehrana zbog smanjenog unosa zasićenih masnih kiselina.
Sve su postigli nakon 50-e
Sveučilište Seattle napravilo je longitudinalnu studiju koja je pratila kognitivne sposobnosti tisuća odraslih tijekom zadnjih 50 godina. Rezultati studije pokazali su da su ispitanici u srednjim godinama imali bolje rezultate na četirima od šest kognitivnih testova nego u mlađoj dobi. Da je naša produktivnost bolja u kasnijim godinama, potvrđuju i sljedeći uspjesi:
- 10 direktora koji su se našli na Forbesovoj ljestvici 10 najvećih kompanija u 2018. godini u dobi su od 50 do 60 godina.
- Ray Kroc bio je u ranim 50-ima kad je kupio prvi McDonald's 1961. godine, koji se na kraju pretvorio u svjetski konglomerat.
- Ronald Regan, bivši američki predsjednik, u svijet politike ušao je s 55 godina, a do tada je bio glumac.
- Kvantni fizičar Freeman Dyson u dobi od 88 godina otkrio je revolucionarno rješenje za najstariji problem u teoriji igara, ''dilemu zatvorenika''.
- Theodor Momsen dobio je Nobelovu nagradu za književnost u dobi od 85 godina.
Živjet ćemo sve duže?
Preporuke neurologinje Tomasović itekako bismo trebali uzeti u obzir s obzirom na to da se prema mišljenju mnogih znanstvenika naš životni vijek produžuje, a time se pomiče i gornja granica radnog vijeka. Prema istraživanju objavljenom u publikaciji Nature, istraživači su došli do zaključka da maksimalan životni vijek iznosi 115 godina. No, nakon njihovih rezultata nastala je rasprava među znanstvenicima jer druga strana tvrdi kako ne postoje uvjerljivi dokazi da se približavamo gornjoj granici svoje smrtnosti te da ona može biti znatno veća od 115 godina.
Među njima je i Jim Vaupel, stručnjak za starenje s Maxa Plancka, instituta za demografska istraživanja u Njemačkoj, koji je za Guardian izjavio kako dokazi ne ukazuju na ograničenje starenja. Štoviše, trenutni dokazi sugeriraju da je ograničenje, ako postoji, eventualno na 120 godina ili više, a možda granica uopće ne postoji.