Svaki zaposleni građanin u Hrvatskoj član je obveznog mirovinska fonda, u koji se u okviru drugog mirovinskog stupa iz mjesečne bruto plaće izdvaja 5% na osobni račun. Taj je novac namijenjen za kasniju isplatu mirovine tom istom osiguraniku, a kad jednog dana ode u mirovinu, novac iz drugog stupa primat će kao dodatnu mirovinu.
Novac koji smo uštedjeli u fondu ulazi u nasljednu masu i nasljednici na njega imaju pravu. Ostaje pitanje - kako obitelj može doći do tog novca u slučaju prerane smrti člana fonda? A pod kojim uvjetima obitelj može naslijediti mirovinu pokojnog osiguranika u slučaju da ju je on počeo primati za života?
Može li obitelj do sredstava iz fonda?
U slučaju smrti osiguranika u fazi štednje, dakle dok je novac još u mirovinskom fondu, nasljeđivanje je moguće na dva načina. Ako postoje članovi obitelji koji po Zakonu o mirovinskom osiguranju imaju pravo na obiteljsku mirovinu (najčešće maloljetna djeca i supružnici), HZMO donosi rješenje o toj mirovini i temeljem njega novac iz mirovinskog fonda drugog stupa vraća se u državni proračun u slučaju priznanja prava na mirovinu samo iz prvog stupa, ili se prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo u slučaju priznanja prava na mirovinu iz prvog i drugog stupa. Nasljednici ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu koju isplaćuje HZMO, kao i na mirovinu iz mirovinskog osiguravajućeg društva, ako za to postoje uvjeti.
Drugi način je u slučaju da takvih nasljednika nema. Tad se sredstva isplaćuju nasljednicima prema Zakonu o nasljeđivanju, temeljem rješenja nakon provedene ostavinske rasprave. U tom rješenju mora biti navedeno da iza umrloga ostaju sredstva u drugom stupu i nasljednici ga moraju dostaviti Regosu, nakon čega se pokreće postupak isplate. U slučaju smrti nositelja osiguranja najbolje se javiti na zajednički pozivni centar REGOS-a, na broj telefona 01 4898 999.
U slučaju prava na obiteljsku mirovinu
Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, u većem broju slučajeva ukupno kapitalizirana sredstva s računa tog člana mirovinsko društvo će putem REGOS-a prenijeti u državni proračun. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredit će obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog mirovinskog staža umrlog osiguranika, kao da je umrli osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
U slučaju da je preminuli član fonda bio stariji od 55 godina i dulje od 10 godina član fonda, prilikom priznanja prava na mirovinu vodi se računa o tome koja je mirovina povoljnija članovima obitelji. U redovnom postupku priznanja prava utvrđuje se iznos mirovine iz prvog stupa za opciju povrata svih doprinosa u državni proračun i za opciju isplate mirovine iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Utvrđuje se povoljniji iznos mirovine i slijedom toga donosi rješenje o priznanju prava na mirovinu u HZMO-u. Kad je povoljnija kombinirana mirovina prvog i drugog stupa sredstva iz obveznog mirovinskog fonda se prenose u mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje dodatnu mirovinu uz osnovnu mirovinu iz HZMO-a.
Tko ima pravo na obiteljsku mirovinu?
U Hrvatskoj obiteljsku mirovinu prima 234.146 građana, uglavnom udovica, prosječne dobi od 72 godine. Osim udovaca (i s njima izjednačenih osoba), pravo na obiteljsku mirovinu imaju i bračni partneri koji su razvedeni, a sudski je određeno uzdržavanje, zatim djeca rođena u braku, izvanbračna i djeca koja su posvojena, unuci i sva druga djeca koju je pokojnik do tada uzdržavao.
Postoji mnogo zakona i propisa po kojima se ostvaruje pravo, ali i visina, obiteljske mirovine. Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osiguranik:
- navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža)
- ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
- bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine
- bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Važno je napomenuti da ako je smrt osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.
Kad pravo ostvaruju udovci?
Udovica, izvanbračni drug, životni ili neformalni partner ostvaruju obiteljsku mirovinu ako:
- su do smrti bračnog druga navršili 50 godina života
- ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti
- ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga.
- ako do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina, pravo na obiteljsku mirovinu dobit će kad navrše 50 godina života
Pravo na obiteljsku mirovinu imaju ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica ili udovac/izvanbračni drug obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, članovi obitelji koji i sami primaju mirovinu nemaju pravo nasljeđivanja cijele mirovine preminulog člana nego samo 70% i u slučaju da je to povoljnije nego njihove mirovine koje se moraju odreći. U slučaju priznanja prava na obiteljsku mirovinu iz oba stupa, dodatna mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva isplaćivati će se korisniku mirovine bez obzira na korištenje mirovine iz prvog stupa.
Koja prava imaju djeca?
Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, a može se tim pravom koristiti do 18. godine u razdobljima kad nije zaposleno. Pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja ima i dijete sa statusom osobe s invaliditetom. A u slučaju smrti oba roditelja, dijete ima pravo na dvije obiteljske mirovine.
U slučaju priznanja prava na obiteljsku mirovinu iz oba stupa, dodatna mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva isplaćivati će se djetetu do navršene 26. godine života.
Koji su detaljni uvjeti stjecanja prava na obiteljsku mirovinu te kad to pravo imaju pastorčad, unučad, posvojitelji, životni partneri i dr., detaljnije pročitajte na stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Zahtjev predati u roku šest mjeseci
Član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je podnio zahtjev za ostvarivanje prava u roku od šest mjeseci od ispunjavanja uvjeta za stjecanje obiteljske mirovine. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka, član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag. Iznimno, u slučaju smrti korisnika mirovine pravo na obiteljsku mirovinu može se steći najranije od prvoga dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro.
U slučaju da ne postoji pravo na obiteljsku mirovinu, sredstva ušteđena u obveznom mirovinskom fondu bit će prebačena na prolazni račun REGOS-a, s kojega će biti isplaćena nasljedniku. Važno je napomenuti da obvezni mirovinski fond, prema zakonskim propisima, ušteđena sredstva može isplatiti jedino i isključivo na prolazni račun REGOS-a, i to prema donesenim rješenjima i nalogu REGOS-a, a ne izravno nasljednicima.
Nasljeđivanje iz trećeg stupa
Za razliku od drugog stupa, treći stup mirovinske štednje je dobrovoljan i temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Visinu mirovine određuje visina mjesečnih uloga koji će se uplaćivati na poseban račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu, prinosima koje zabilježi odabrani dobrovoljni fond, te država svakom osiguraniku u 3. stupu uplaćuje poticaj za taj oblik mirovinske štednje. Također, sredstvima s računa u 3. stupu moguće se početi koristiti i prije stjecanja zakonskih uvjeta za mirovinu, a najranije s 55 godina života člana.
Kad stekne uvjete za dobrovoljnu mirovinu, član može izabrati isplatu mirovine putem društva za dobrovoljnim mirovinskim fondovima, putem MOD-a (mirovinskog osiguravajućeg društva) ili Društva za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje Agencije. Ako je na osobnom računu člana Fonda na 55. rođendan (te nakon jednokratne isplate u visini od 30% ukupno ušteđenih sredstava) vrijednost imovine veća od 100.000 kuna, član može izabrati privremenu isplatu mirovine do 100.000 kuna putem Društva, a razlika iznad 100.000 kuna se prebacuje u MOD ili Društvo za osiguranje.
U slučaju smrti ukupna kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana fonda nasljeđuju zakonski nasljednici. Ako je član preminuo nakon što je prenio sredstva u MOD ili zatražio isplatu iz fonda putem dobrovoljnog mirovinskog društva, sredstva su također nasljedna. Za isplatu nasljednicima iz MOD-a potrebno je razlikovati dvije situacije. Prvo, ako još nije započela isplata mirovine, nasljeđuju se ukupna sredstva prenesena za mirovinu. Drugo, ako je započela isplata mirovine, ista se nasljeđuje u skladu sa sklopljenim ugovorom o mirovini.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nedavno su potvrdili da je u planu mijenjanje Zakona o mirovinskom osiguranju, pri čemu bi se uvele promjene i kod obiteljskih mirovina. Osnovana je stručna radna skupina koja će po uzoru na druge članice EU preispitati model obiteljske mirovine, a očekuje se da će se ubuduće 50% mirovine moći naslijediti nakon smrti supružnika, a da se istodobno zadrži i vlastita mirovina.