Njegove vremenske prognoze toliko su vjerodostojne da čak prima pozive od mladenki koje traže savjet što odjenuti na dan vjenčanja. Premda je Ivan Šolić po struci magistar šumarstva, ljubav prema meteorologiji dovela ga je do današnjeg nadimka "mali Vakula", a sve je počelo prognozom povijesnog snijega u Splitu.
Šolić je danas zaposlenik Hrvatskih šuma i suradnik Slobodne Dalmacije, a na nagovor prijatelja otvorio je i Facebook stranicu "O vrimenu i vremenskoj prognozi By Ivan Šolić-Vakula", koja ima 50.000 pratitelja. Trenutno je aktivan i u protupožarnoj kampanji Hrvatskih šuma ''Nemar je prva iskra'', za koju kaže da mu je čast biti uključen.
Više o važnosti kampanje i natječaju "Marimo zajedno" otkrio nam je u nastavku, a pritom se osvrnuo i na vremensku prognozu za ljeto 2024. te upozorio na klimatske ekstreme.
Spoj meteorologije i šumarstva
Šolić objašnjava da njegov interes za meteorologiju traje još od malih nogu te je s godinama postajao sve izraženiji.
- Još kao dijete pokazivao sam neuobičajenu strast za događanjima u atmosferi, osobito prema snijegu i buri. Ponekad, u iščekivanju zimske ciklone, ne bih spavao cijelu noć - priznaje sugovornik te dodaje kako se strast prema ovoj znanosti nastavila i u srednjoj školi.
Naime, kao srednjoškolac je sudjelovao u mjerenjima i opažanjima atmosfere, vode, tla i biljnog pokrova unutar programa ''Globe'' , u kojem djeluje više od 125 zemalja. A o klimi i prognozi učio je uz stručnjake Pomorskog meteorološkog centra u Splitu. Među njima posebice ističe pokojnog Željka Šoru, dugogodišnjeg djelatnika pomorskog meteorološkog centra u Splitu.
- Naoružao bih se satelitskim snimkama, uređajima za mjerenje temperature i brzine vjetra te strpljivo čekao mećave. Svoj hobi sam živio u miru, sve dok zanimanje za moju opsesiju nije pokazala novinarka Slobodne Dalmacije Diana Barbarić. Upravo mi je ona dala nadimak 'mali Vakula' - prisjeća se Šolić početaka i dodaje kako se sa Zoranom Vakulom često čuje putem poruka te kaže da voli čuti njegov komentar uoči neke važnije promjene vremena.
- Jako ga cijenim i mislim da je napravio mnogo u promidžbi meteorologije kao znanosti u našoj domovini, osobito među mlađom populacijom, s kojom i trebamo najviše raditi - kaže Šolić.
Kao dvije prekretnice u svojoj karijeri meteorologa amatera navodi prognozu snijega u Splitu iz 2009., kad su ga kolege gimnazijalci nosili na ramenima kroz splitski Đardin, te činjenicu da je predvidio povijesni snijeg u Splitu 2012. godine.
- To su trenuci koji su obilježili moju karijeru, posebice prognoza iz 2012. Tad se sve preko noći promijenilo i počeo sam dobivati mnogobrojne pozive za gostovanje u medijima - objašnjava sugovornik.
Suživot s klimatskim ekstremima
S obzirom na to da su posljednjih godina vremenski ekstremi i nepogode poput orkanskih vjetrova i poplava sve češći prizori, zanimalo nas je kako ovu situaciju vidi naš sugovornik i koje su njegove prognoze za ovo ljeto.
- Znanstvenici su složni u tome da će se u razdoblju koje je pred nama, zbog klimatskih problema, povećavati pojavnost klimatskih ekstrema, s kojima ćemo, očito, morati naučiti živjeti. Početkom ljeta već smo se suočili s prvim toplinskim valom i ekstremnim temperaturama zraka - upozorava Šolić te dodaje da će se u meteorološkim zaklonima, u hladu, na dva metra visine, živa u termometru penjati i do nevjerojatnih 40 stupnjeva Celzija.
- Dnevne temperature osobito će biti nesnosne, ali ni noćne neće biti znatno bolje. Zato bi ljudi uvijek trebali imati osvježenje pri ruci, držati se hladovine i pozorno slušati savjete liječnika - poručuje Šolić te upozorava da će zbog porasta temperature zraka rasti i vrijednost Indeksa opasnosti od šumskih požara, koji se za određeno područje može pratiti na službenim stranicama DHMZ-a.
Nemar je prva iskra
Šolić objašnjava da je tijekom rada u Šumariji Split više puta gledao kako požar u samo nekoliko sati uništi šumske sastojine koje su njegovi kolege šumari generacijama strpljivo i predano podizali, uzgajali i štitili cijelog svojeg radnog vijeka.
- To je noćna mora svakog šumara. Nažalost, prema procjenama stručnjaka, u čak 90% slučajeva krivac bude čovjek. Kao mladom inženjeru šumarstva dužnost mi je skrenuti pažnju javnosti na činjenice o našim šumama i njihovoj neprocjenjivoj važnosti za kvalitetu života u Hrvatskoj i njezinu budućnost - objašnjava sugovornik te dodaje da je to jedan od glavnih razloga zašto se odlučio uključiti u protupožarnu kampanju Hrvatskih šuma "Nemar je prva iskra".
U okviru kampanje, Hrvatske šume provode i natječaj "Marimo zajedno". Od sredine lipnja pratitelji Hrvatskih šuma mogu osvojiti vrijedne darove na Facebooku i Instagramu. Tako će 12 pobjednika, prijatelja šume, osvojiti nagrade za svoje zalaganje u zajednici. Objavljena su već tri od četiri izazova, a svaki je moguće izvršiti sve do 11. srpnja. Posljednji je predviđen za 4. srpnja, a kako u njima sudjelovati - pogledajte ovdje.
9 od 10 požara možemo spriječiti
Šolić objašnjava kako je gotovo 95% hrvatskih šuma prirodnog postanka, a osim bogatom bioraznolikošću šumskih sastojina, Hrvatska se možete pohvaliti time da je po površinama prašumskih ekosustava u Europi pri samom vrhu. Zato je važno imati na umu da povećanim oprezom možemo očuvati šumu te tako spriječiti čak devet od deset požara.
- Krajnje je vrijeme da prestanemo na sebe gledati kao na nebitna stvorenja koja ‘ne mogu promijeniti ništa' jer itekako možemo. Za početak, počnimo mariti za šumu i spriječimo šumski požar prije negoli nastane - poručuje Šolić i poziva svakog pojedinca da ne ostavlja otpad u šumi, uključujući staklo, koje može dovesti do požara, ali i neugašen plamen, upaljač te opuške, koji su jedan od češćih uzroka požara.
- Dužnost je naše generacije sačuvati šume za naraštaje koji dolaze, sa svim njihovim koristima i blagodatima, baš onakvima kakve smo ih naslijedili od svojih predaka - zaključuje Ivan Šolić.