Većina toga što probamo u životu čini nas najsretnijima prvi put, a svaki sljedeći put naše zadovoljstvo "opada". Primjerice, ako otkrijemo sjajan restoran, svaki sljedeći posjet neće nas oduševiti kao onaj prvi. No znanost je dokazala da postoji jedna iznimka, jedno iskustvo, koje nas konstantno čini sretnima, a to je darivanje.
Naime, darivanje utječe na mozak drukčije nego kad mi sami primamo darove. Mozak se lako navikne na primanje darova i fokusira se na sam predmet, a taj fenomen zove se hedonistička adaptacija. Međutim, kada darujemo, jačamo povezanost s drugim ljudima i tako stvaramo pozitivno iskustvo.
Pomaganje je dobro za zdravlje
Svi znamo za osjećaj topline koji nas obuzme kada napravimo nešto lijepo za nekoga. Istraživanje neuroznanstvenika Jorgea Molla pokazalo je da doniranje u humanitarne svrhe aktivira područje mozga povezano s osjećajem zadovoljstva i time se stvara taj poznati osjećaj "topline". Brojna istraživanja ukazuju na to da je taj osjećaj dobar i za naše fizičko zdravlje.
Profesor i doktor preventivne medicine te autor knjige "Zašto se dobre stvari događaju dobrim ljudima", Stephen Post smatra da je davanje drugima važno za zdravlja kao i izbjegavanje nikotinskih proizvoda ili održavanje zdrave tjelesne težine. Osim toga, adolescenti koji započnu s aktivnostima pomaganja drugima mogu osjećati zdravstvene benefite još sljedećih 60 godina.
Davanje drugima svakako nam pruža zadovoljstvo i čini nas aktivnijima, a time povećava i samopouzdanje. No dobra je vijest da je altruizam "zarazan". Kad ljudi vide druge da čine dobro djelo, povećavaju se šanse da će i oni učiniti isto za nekoga drugoga i tako nastaje lančana reakcija.
Volontiranje produljuje život
Volontiranje je jedna od aktivnosti pomaganja drugima kojom prije svega poklanjamo svoje vrijeme, no ono nam se i vraća jer volontiranje produljuje život tako što reducira stres, povećava zadovoljstvo životom te smanjuje usamljenost, odnosno povećava osjećaj pripadnosti zajednici.
Istraživanje na 2000 ljudi pokazalo je da ljudi koji se smatraju "vrlo sretnima" volontiraju najmanje 5,8 sati tjedno. Drugo istraživanje s Carnegie Mellon Sveučilišta pokazalo je da osobe starije od 50 godina koje redovno volontiraju imaju manji rizik od razvijanja visokog krvnog tlaka.
Volontirati možete na brojne načine, primjerice u skloništima za životinje, pučkim kuhinjama, domovima za stare i nemoćne ili u bolnicama. Neki ljudi redovno posjećuju dječje bolničke odjele gdje se igraju s djecom, čitaju im priče, odnosno rade one "dječje" aktivnosti za koje medicinske sestre ponekad nemaju vremena.
Razmislite o darivanju, volontiranju ili bilo kakvom pomaganju drugima jer, osim što ćete usrećiti druge, sebi i svome zdravlju učinit ćete još veću uslugu. Dok god darujete, nije važno činite li to anonimno ili javno. Ubaciti nekoliko kuna u kasicu na blagajni ili dati prijatelju znak pažnje imat će isti učinak na vaš mozak.