Svjetsko tržište posljednjih se godina neprestano mijenjalo, a samim time i navike potrošača. Tako je, primjerice, 2012. godine udio online kupaca u dobi od 16 do 74 godine u Europskoj uniji iznosio 55 %, a deset godina nakon toga taj je broj narastao na 75 %. U Hrvatskoj se pak broj online kupaca od 2017. do danas povećao za 33 postotna boda čime smo uspjeli dosegnuli prosjek EU-a. Međutim, iako smo po broju online kupaca dio europskog prosjeka, postoji nekoliko razlika u navikama online shoppinga kod Hrvata i ostalih Europljana.
Muškarci i žene - tko više kupuje?
Premda su redoviti online kupci u Hrvatskoj ljudi svih dobi, od 18 do 70 godina, koji u prosjeku naruče 4,3 paketa mjesečno, istraživanje Geoposta je ipak uspjelo doći do tipičnog profila hrvatskog online kupca. Riječ je naime o 42-godišnjoj udanoj ženi, veće platežne moći, koja živi u urbanoj sredini.
Također, uočeno je da od ukupnog broja online kupaca čak 59 % stalnih e-kupaca čine žene. S ovim se omjerom slažu i neka globalna istraživanja, pa je jedno, koje je prikupilo podatke o više od 410 milijuna kupnji, otkrilo da žene u dobi od 26 do 35 sad kupuju 59 % češće od muškaraca, a muški potrošači troše u prosjeku 47 % više na kupnju.
Međutim, prema Eurostatu, muškarci i žene u EU relativno su podjednako uključeni u shopping, uz iznimku da žene najviše kupuju odjeću, a muškarci sportsku opremu, elektroničku opremu ili kućanske uređaje te usluge streamanja filmova ili serija.
Osim po stvarima i uslugama koje kupuju online, muškarci i žene razlikuju se po još nekim karakteristikama. Primjerice, žene će vjerojatnije kupiti nešto ako je na akciji, a muškarci su manje zainteresirani za popuste, pogodnosti i kupone. Muškarci kupuju kad im nešto u nekom trenutku treba, a žene shopping planiraju na temelju budućih potreba. Možda se i zato kod odlučivanja o kupnji većina žena pita: 'Kako ću se osjećati s ovim proizvodom?', dok se, s druge strane, muškarci obično pitaju: 'Zašto mi ovo treba?'.
Uz to, žene imaju tendenciju pretraživanja više stvari od muškaraca i vjerojatnije je da će impulzivno kupovati. Također su im važnije fotografije proizvoda od opisa. I u konačnici, muškarci žele jednostavno iskustvo kupnje, a ženama je to društveni događaju u kojem uživaju i pokušavaju provesti što više vremena.
Najviše naručujemo odjeću i obuću
Istraživanje Geoposta je također pokazalo da su Hrvati manje impulzivni od europskih kupaca. Naime, postotak redovitih hrvatskih e-kupaca - onih koji svaki mjesec kupuju barem jednu kategoriju proizvoda online - malo je niži od europskog prosjeka (40 %).
Uz to, hrvatski su online kupci mnogo aktivniji u traženju popusta u usporedbi s ostatkom Europe te se čak 70 % redovitih online kupaca raduje velikim popustima povodom Crnog petka, Cyber ponedjeljka i sezonskih sniženja, a 62 % vjeruje kako kupnja putem interneta štedi novac. A da je ovo često istina pokazuje i novi program povrata novca, u sklopu kojeg do kraja studenoga uz izvršenih minimalno sedam online kupnji u ukupnom iznosu od 250 eura, svi korisnici debitnih i prepaid Mastercard® kartica OTP banke dobivaju povrat novca od 10 eura.
Osim toga što smatraju da online shopping štedi novac, mnogi ističu da su neki od glavnih pokretača za takav tip kupnje ušteda vremena (77 %) te značajno manji stres koji inače tradicionalne trgovine mogu proizvesti (58 %).
Istraživanje je pokazalo da najviše naručujemo proizvode iz kategorije moda (53 %), zatim obuću (49 %), a na trećemu mjestu proizvode iz kategorije ljepote i njege (47 %). Zanimljivo je da ovaj trend nije prisutan samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi. Tako su, primjerice, prema Eurostatu, u 2022. godini online kupnje najčešće uključivale proizvode iz kategorije odjeće, obuće i modnih dodataka (42 %). Uz to, pet najpopularnijih online kupnji bile su dostave iz restorana, lanaca brze hrane i catering usluga, kozmetike, proizvoda za uljepšavanje ili wellness, namještaja, kućnih potrepština ili proizvoda za vrtlarstvo, te tiskane knjige, časopisi ili novine i sportska oprema.
Volimo kupovati preko društvenih mreža
U prošloj je godini kod nas uočen i trend internetske prodaje između kupaca (eng. C2C ili Customers to Customers). Ovaj način online kupnje i prodaje prakticiraju 2/3 redovnih e-kupaca, a sve s ciljem zarade dodatnog novca ili kupnje proizvoda po nižoj cijeni.
Moguće je da je upravo to jedan od razloga zbog kojih Hrvati masovno koriste društvene mreže u svrhu kupnje (npr. Facebook Marketplace). Društvene se mreže zapravo koriste u 9 od 10 kupnji te je, osim želje za izravnom kupnjom, jedan od glavnih razloga ovog trenda potraga za informacijama ili inspiracijom.
Što se tiče načina dostave, istraživanje je pokazalo da čak 88 % stalnih hrvatskih e-kupaca i dalje preferira dostavu na kućnu adresu. Međutim, uočen je i lagani porast odabira alternativnih mjesta dostave, poput mjesta za preuzimanje paketa, ormarića za pakete i slično.
Uklapate li se i vi u navedenu statistiku?