Da je cjeloživotno obrazovanje postalo ključni preduvjet za konkurentnost na tržištu rada, svjesni su mnogi, a to potvrđuje i anketa provedena među polaznicima programa osposobljavanja i usavršavanja koju je Sveučilište Algebra provelo u travnju ove godine, dvije godine nakon pokretanja sustava vaučera za obrazovanje odraslih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Takve vaučere mogu koristiti i zaposlene i nezaposlene osobe u jednoj od čak 600 institucija diljem Hrvatske, a do sada ih je dodijeljeno više od 24.000! Više od 9000 vaučera iskorišteno je na Sveučilištu Algebra.
O besplatnim vaučerima i općenito o cjeloživotnom obrazovanju razgovarali smo s Igorom Kundićem, članom uprave Algebre, starijim suradnikom za cjeloživotno obrazovanje i razvoj obrazovnih programa u Algebri.
Digitalni i zeleni programi u fokusu
- Naglasak pri sufinanciranju je na digitalnim i zelenim programima te programima koji obuhvaćaju deficitarna zanimanja, no djelomično su financirani i programi izvan ova tri područja. Dodatno programe obrazovanja financirane u okviru sustava vaučera mogu upisivati i zaposlene osobe, što je vrlo velika promjena u odnosu na sustav prije nekoliko godina - ističe Igor Kundić.
Pri tome dodaje kako su dva ključna izvora tih sredstava, a to su Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Europski socijalni fond, uz, naravno, nacionalno sufinanciranje od države, koje također ima značajan učinak.
- Program ocjenjujemo odličnim te smatramo da doista može učiniti razliku u povećanju broja IKT profesionalaca u zemlji, kako kroz prekvalifikaciju tako i kroz stvaranje novih stručnjaka. Naime, trenutni broj od oko 64.000 IKT stručnjaka nije dovoljan za ostvarivanje svih ciljeva iz Strategije Digitalne Hrvatske do 2032. godine. Zato je ključno nastaviti ulaganja kroz sredstva dostupna putem fondova EU - dodaje naš sugovornik.
Programiranje najtraženiji program
Iz rezultata Algebrina istraživanja evidentno je kako su većina tražitelja vaučera visokoobrazovane i zaposlene osobe, pa se samo po sebi nameće pitanje zašto nezaposleni i manje obrazovani ne iskorištavaju više ovakvih prilika za dodatno obrazovanje i karijerni zaokret.
- S obzirom na to da mi nudimo većinom programe vezane za digitalna zanimanja, ali i zanimanja koja se naslanjaju na digitalne alate, naše analize pokazuju da u sustavu obrazovanja imamo malo manje od dvije trećine visokoobrazovanih. No treba reći da, primjerice, naša dva najtraženija programa vezana za programiranje upisuje isti broj i visoko obrazovanih i onih s nižim obrazovanjem. I tu bih istaknuo da i jedni i drugi postižu odlične rezultate na završnim ispitima. Rekao bih da i nezaposleni svakako koriste maksimalno ovu mogućnost, no znajući da je trenutno u Republici Hrvatskoj tek malo više od 82.000 nezaposlenih, možda je to jedan od razloga takve percepcije.
Algebrina anketa pokazala je također da su programe obrazovanja većinom upisivale zaposlene osobe (71,7%), i to većinom zbog poslova povezanih s odslušanim programom ili zato što su zaposleni u drugom području/sektoru. Njih čak 90,5% ocijenilo je da program u potpunosti pokriva zahtjeve tržišta rada, a 63,6% smatra da im je završeni program relativno puno ili značajno utjecao na razvoj ili promjenu karijere. Za 82,6% polaznika praktični rad pokazao se najboljom metodom učenja i praćenja nastave.
- Najbolje će ove vaučere iskoristiti osobe koje se žele obrazovati, svjesne da proces obrazovanja nije jednostavan i da zahtijeva fokus, disciplinu, vrijeme koje treba izdvojiti, oni koji imaju i plan i cilj. I tu ciljevi mogu, naravno, biti različiti, od stjecanja novih znanja koja su potrebna za obavljanje trenutnog posla, pa time i za stvaranje novih prilika u organizaciji, sve do promjene karijere - objašnjava Kundić.
Žene i muškarci podjednako aktivni
Algebrine ankete također otkrivaju da je većina ispitanih kao glavnu motivaciju za upis programa istaknula želju za dodatnim obrazovanjem (51,7%) i promjenom karijere (32,5%). Za njih 78% financiranje edukacije ostvareno je kroz program vaučera, odnosno besplatno su se educirali. Uz to, zanimljivo je da su vaučere podjednako koristili muškarci (45%) i žene (54,9%), a najviše ih je u dobi između 25 i 39 godina (68,3%). Od toga čak 64,7% je visoko obrazovanih, a 22,9% sa završenom srednjom strukovnom četverogodišnjom školom.
Kad se gleda popularnost odabira programa, najveće zanimanje bilo je za programere korisničkog sučelja (eng. Frontend Developer), grafičke dizajnere, dizajnere korisničkog sučelja (eng. UX/UI designer), administratore baze podataka, Phyton Developere i web dizajnere.
U korak s promjenama na tržištu
Tržište rada stubokom se mijenja iz godine u godinu, a razvoj tehnologija, posebno IT sektora, nameću i neka sasvim nova zanimanja budućnosti. Zbog toga naš sugovornik ističe da će se u sljedećih pet godina najviše tražiti upravo ona zanimanja za koja trenutno Sveučilište Algebra nudi mogućnost obrazovanja kroz sustav vaučera kao što su: kibernetička sigurnost, podatkovna znanost i analitika, programiranje, digitalni marketing, UX/UI.
- Hoće li se unutar tih zanimanja promijeniti alati i tehnologije, vjerujem da hoće, no mi kao ustanova pratimo tržište i sukladno tome mijenjamo programe. Što se tiče poslova koji danas ne postoje, barem kod nas, a za deset godina bi mogli biti aktualni, spomenuo bih, primjerice, sljedeća: specijalisti za nanomedicinu, klimatski inženjeri, kreatori putovanja u proširenoj stvarnosti, vodiči za svemirski turizam, stručnjaci i dizajneri za urbanu poljoprivredu, arhitekti kvantnih mreža, operateri dronova za dostavu…Nije da nam sva ta zanimanja ne zvuče poznato, jer operatera dronova za dostavu paketa možete naći u Amazonu, UPS-u, Wingu, posao Klimatskih inženjera možete naći i u Sjedinjenim Američkim državama, UAE, Australiji, no rekao bih da je zajedničko tim zanimanjima da ne postoje kao specifična zanimanja. Ako postoje, rijetka su i u fazi su nastanka - odgovara Kundić.
AI (ne)prijatelj čovjeka?
Neizbježna budućnost obilježena AI tehnologijama već danas iz temelja mijenja mnoge profesije, ali naš sugovornik ističe kako ne treba strahovati od njih.
- Dapače, tamo gdje mogu, koristim ih jer me značajno ubrzavaju i pomažu mi da budem produktivniji, a isto je i s organizacijom u kojoj radim. Najpropulzivnije industrije, ali i ne samo one, zadnjih nekoliko godina svakodnevno koriste umjetnu inteligenciju u svom poslovanju i taj trend konstantno raste. Iz tog razloga očekujem da će poznavanje AI tehnologija biti sve važniji faktor na tržištu rada. Ali naravno da ima primjera koji pokazuju da korištenje AI alata u nekim industrijama ide sporije nego što bi to trebalo biti. Stack Overflow je popularna on-line platforma koja svake godine provodi istraživanja u kojima sudjeluju programeri i sistem administratori. Istraživanja su rađena na vrlo velikom uzorku. Jedno od njih pokazalo je da, u odnosu na prošlu godinu, ove godine se manje programera izjašnjava pozitivno o AI alatima. Vjeruje se da je to posljedica razočaravajućih rezultata korištenja tih alata. Isto to istraživanje je pokazalo da gotovo 50% senior programera smatra da su trenutni AI alati vrlo loši u rješavanju kompleksnih programerskih izazova. Generalno nitko ne sumnja u veću integracija AI alata u poslovima koje obavljaju programeri, no još postoji nepovjerenje u rezultate koje daje AI - zaključuje Igor Kundić.