To je to što me zanima!

Hrvati su jedan od najdebljih naroda Europe:Nutricionistkinja otkriva vezu crijeva i debljine

Prema statistici Eurostata, Hrvati spadaju među najdeblje narode u Europi. Osim što suvišni kilogrami nisu zdravi i ne izgledaju lijepo, skraćuju prosječan život Hrvata za čak tri i pol godine
Vidi originalni članak

Debljina postaje jedna od najraširenijih bolesti današnjice, a na njenu pandemiju ni mi Hrvati nismo ostali imuni. Nažalost, podaci Eurostata govore kako smo jedan od najdebljih naroda Europe, a pretilost pogađa i svako treće dijete. Koji su sve razlozi za nakupljanje suvišnih kilograma kod pretilih Hrvata i Hrvatica, kojih je 65 posto od ukupnog stanovništva, i to oba spola, nije teško nabrojiti - prevelika konzumacija visokoenergetske i prerađene hrane te način života s malom ili nikakvom aktivnošću.

Iako se o ovom globalnom problemu raspravlja i u Hrvatskom saboru, a debljina čak ima i svoj dan, koji se obilježava u ožujku, u javnom se diskursu, ali i društvu, rijetko naziva bolešću, što ona i jest. To dokazuje podatak da se na posljedice debljine i liječenje bolesti uzrokovanih njome u Hrvatskoj troši čak 1,7 milijardi eura godišnje. Stručnjaci tvrde da će debljina skratiti životni vijek Hrvata za tri i pol godine do 2050. 

Postoje pomagači

Ipak postoje načini da se uhvatimo u koštac s nakupljenim kilogramima i da učinimo sve što možemo kako bismo došli do optimalnog indeksa tjelesne mase. Dodatni načini na koje možemo utjecati na nepoželjne kilograme su probiotici. Zdrava su crijeva jedan od najvažnijih saveznika u pokušaju da postignemo i zadržimo željenu tjelesnu težinu, a kako bismo im pomogli da svoj posao obavljaju na najbolji mogući način, dr. sc. Mirela Marić preporučila nam je jedan takav sinbiotik, i to OMNi-BiOTiC® metabolic.

Zanimljivo je da u crijevnoj mikrobioti prevladavaju dvije velike skupine bakterija, bakteroidi i firmikuti, a znanstveno je dokazano kako osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju različitu crijevnu floru od mršavih osoba. O tome smo razgovarali s magistricom nutricionizma, dr. sc. Mirelom Marić, koja nam je objasnila da jednu podskupinu firmikuta nazivamo "bakterije debljanja":

- Oni koji u crijevnom traktu imaju višak firmikuta, a dio njih naziva se 'bakterije debljanja', apsorbiraju značajno više energije iz hrane. Ovaj 'skriveni' izvor energije može biti odgovoran za 15-20% više dnevnoga kalorijskog unosa. Možda se to ne čini mnogo, ali takav višak kalorija dan za danom, mjesec za mjesecom te godinu za godinom može dovesti do toga da jednog dana više ne stanete u omiljene traperice, a da uopće ne znate kako je do toga došlo - rekla nam je dr.sc. Mirela Marić, koja ima više od 20 godina iskustva u struci.

Bakterije mršavljenja

S druge strane, bakteroidi su vrsta bakterija koje nazivamo "bakterije mršavljenja“ te one izlučuju višak šećera iz tijela putem stolice. U zdravoj crijevnoj flori ove dvije skupine bakterija u međusobno su uravnoteženom omjeru od 1:1 do 2:1, a kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom udio firmikuta može biti višestruko veći - može dosegnuti odnos čak 2000:1

Dva su sigurna pokazatelja da imamo višak crijevnih bakterija odgovornih za debljanje: nemogućnost gubitka kilograma iako vježbamo i dovoljno smo reducirali unos kalorija. Drugi pokazatelj je jo-jo efekt nakon dijete, odnosno kilogrami se vrlo brzo vraćaju poslije provedene dijete. Za ovo može biti odgovorna crijevna flora.

 - Upravo višak firmikuta ('bakterija debljanja') može biti prepreka mršavljenju jer ove bakterije rade ono što najbolje znaju: talože kalorije. Cilj je ostvariti ravnotežu u crijevima na način da se nadomjeste bakterije zadužene za mršavljenje (bakteroidi), kako bi pravilan omjer bakterija programirao naše tijelo prema mršavljenju. Osobe u čijoj je crijevnoj mikroflori prisutan optimalan omjer bakterija ne apsorbiraju te dodatne kalorije, zbog čega im je lakše održavati željenu tjelesnu težinu ili izgubiti višak kilograma - istaknula je dr. sc. Mirela Marić.

S obzirom na to da je debljina ozbiljna bolest, prvi korak prema postizanju željene tjelesne težine je odluka o brizi za vlastito zdravlje. Ustrajnost u ovoj odluci pomoći će nam da dugoročno održavamo optimalnu tjelesnu težinu, gledajući na gubitak kilograma kao na optimizaciju zdravlja te poboljšanje kvalitete života na putu prema dugovječnosti.

Vraćamo se na to da neadekvatna prehrana, stres i lijekovi remete balans crijevne flore, koja je izuzetno važna, i to ne samo za mršavljenje nego i za zdrav imunitet. Upravo zato preporučuje se u prehranu uvrstiti dobre bakterije u obliku dodataka prehrani, kao prirodne pomagače na ovom putu. Jedan takav sinbiotik je OMNi-BiOTiC® metabolickoji sadrži 7 bakterijskih sojeva ljudskog podrijetla, koji istiskuju firmikute, bakterije debljanja, te tako uspostavljaju ravnotežu crijevnih bakterija.

Dodatna podrška može biti OMNi-LOGiC® JABUČNI PEKTIN jer sadrži vlakna (pektine) koja bubre u želucu, čime se stvara osjećaj sitosti, što sprečava žudnju za hranom i prejedanje. Ujedno hrane bakteroide (bakterije mršavljenja), koji će pridonijeti ravnoteži crijevnih bakterija, a time i boljoj regulaciji tjelesne težine koju smo postigli i želimo zadržati. Nadamo se da su vas ove tvrdnje i podaci inspirirali da i sami posegnete za alatima koji će vam pomoći da dođete do zdrave tjelesne težine i izbalansiranog indeksa tjelesne mase.

Posebno odabrani bakterijski sojevi u sinbiotiku OMNi-BiOTiC® metabolic zamjenjuju firmikute i ispravljaju neravnotežu u crijevima. Kao i svi OMNi-BiOTiC® sinbiotici, slijedi sve kriterije i smjernice kvalitete koje preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetsko gastroenterološko društvo, Austrijsko i Njemačko društvo za probiotičku medicinu te predstavljaju najkvalitetnije proizvode koji se mogu pronaći na tržištu. 

 

Idi na 24sata

Komentari 35

  • Danaxy 13.05.2024.

    GLUPOSTI......................

  • Dalmatinka😇 13.05.2024.

    Moguče da je hrvatski narod debeo,zato sto samo jedemo : kruh i tjesto, a da jedemo losos i proteine i da se zdravo hranimo bili bi tvigi fit. Fizičke aktivnosti nam ne fali , gledam sve vise ljudi da kopaju po kontejnerima . Hoće novinari kazati kako nam je dobro🤘🫵

  • Timpan 13.05.2024.

    Članak je potplaćena gluparija, postoji samo energetski unos i potrošnja, a stavljati naglasak na crijevnu floru je čisti nonsens.

Komentiraj...
Vidi sve komentare