Koliko god su zabavne, informativne i korisne, toliko mogu biti i opasne - društvene su mreže platforme s milijardama korisnika iz gotovo svakoga kutka svijeta. I s obzirom na to da nas ima svakakvih, jasno je da ima i onih koji nemaju dobre namjere.
'Zlostavljač iz džepa'
U to se uvjerila i jedna naša čitateljica, kojoj je jedan "follow" označio početak dugogodišnjeg psihičkog maltretiranja.
- Ta me žena, inače relativno javno poznata osoba, requestala na Instagramu, što sam prihvatila i vratila praćenje njoj. Sve je počelo lajkanjem novijih objava, no za nekoliko tjedana ta se osoba usmjerila na moje vrlo stare objave. Imam inače Instagram od 2008., tako da mislim na stvarno stare - i to isključivo na one na kojima je bio moj maloljetni sin - počinje svoju priču naša anonimna sugovornica, koja je, čim je primijetila tu neobičnu aktivnost, odlučila povjeriti se prijateljicama.
Međutim, kad im je htjela pokazati te mučne lajkove, odjednom ih više nije bilo. Neugodan osjećaj da se nešto čudno događa u tom se trenutku još više produbio, a to što je u cijelu priču uključen i njezin sin samo je pogoršalo situaciju.
- Nije dugo prošlo dok mi opet to nije počela raditi. Shvatila sam da lajka sliku i onda za nekoliko sati makne lajk. Osim lajkova, primijetila sam da na svojim storyjima objavljuje neke detalje iz mojih postova, poput imena i godina djeteta, imena psa, moje hobije... Nekom drugom ti djelići informacija ništa ne znače, ali ja sam znala da je sve to vadila iz mojih objava - prepričava.
Ovog puta naša je čitateljica odlučila evidentirati svaki neobičan lajk, story i objavu. Kako bi se uvjerila da nije paranoična, sakupljene je "dokaze" opet pokazala svojim prijateljicama. Iskreni šok koji se pojavio na njihovu licu potvrdio joj je da je riječ o alarmantnoj situaciji.
- Sve je kulminiralo kad sam na njezinim storyjima vidjela priče koje su se ticale mojih vrlo privatnih stvari: odlasci na određena mjesta, šetnja sa psom na određenoj lokaciji... A s obzirom na to da neke od tih lokacija nisam dijelila na društvenim mrežama, shvatila sam da me ta osoba prati i fizički - rekla nam je naša zabrinuta sugovornica, koja još nije uspjela pobjeći od svojeg "zlostavljača iz džepa" te se i dalje strese svaki put kad joj dođe obavijest na Instagram.
Od elektroničkog je nasilja teško pobjeći
Elektroničko je nasilje svaka zlonamjerna i ponavljana uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi se nekome nanijela šteta, to jest kako bi se nekoga ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se zlostavljalo. Zbog toga je ovdje bez sumnje riječ o elektroničkom nasilju, točnije cyberstalkingu (hrv. uhođenje u virtualnom svijetu).
- Posebnost elektroničkog nasilja je da od njega često ne možemo pobjeći i ono ne prestaje. Osoba svakodnevno 'nosi svog zlostavljača u džepu', zbog čega nasilje putem interneta donosi dodatne dimenzije rizika i opasnosti - tvrdi psihologinja Martina Nikolić iz Centra za sigurniji internet (CSI) i dodaje:
- Kod pojedinaca koji su izjavili da su doživjeli online uhođenje može se javiti narušeno mentalno zdravlje, uključujući depresiju, tjeskobu, suicidalne ideje i napadaje panike, ali i neke fizičke smetnje. Prema nekim istraživanjima, takvi se problemi psihičkog zdravlja javljaju kod njih čak 97,5%, pa možemo zaključiti da su više pravilo nego iznimka!
U takvim slučajevima nije rijetkost da žrtve počnu provoditi manje vremena vani, povlačiti se iz online života, a osim nepovjerenja u tehnologiju, razviju nepovjerenje u ljude. I premda je odmak od tehnologije svojevrsni mehanizam suočavanja, Nikolić upozorava da ta "taktika" može dodatno izolirati žrtve od društva i potencijalnih sustava podrške.
Riječ je o kaznenom djelu
U Kaznenom zakonu ova situacija mogla bi se klasificirati kao nametljivo ponašanje - tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom nastoji uspostaviti ili uspostavlja neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njenu sigurnosti ili sigurnost njoj bliskih osoba. Za ovo je kazneno djelo predviđena kazna zatvora do jedne godine.
Nažalost, kako nam objašnjava psihologinja Nikolić, žrtve ovakvog nasilja često dožive nedostatak podrške od kaznenopravnog sustava - možda upravo zbog toga naša anonimna čitateljica nije otišla na policiju. Ipak, odlučila je potražiti psihološku pomoć te ubuduće opreznije birati sadržaj koji će objavljivati na društvenim mrežama.
- Trebamo biti svjesni da sve što objavimo na internetu postaje dio našeg digitalnog otiska. Nikad ne znamo je li netko možda napravio snimku zaslona, podijelio našu objavu s nekim i slično. Potražiti pomoć za svoje mentalno zdravlje nikad nije na odmet, no isto tako, praćenje online, a posebno u slučaju u kojem postoji sumnja da se prenijelo i u svijet uživo ozbiljna je situacija koju treba prijaviti i policiji - savjetuje Nikolić.
I odrasli su u opasnosti
Važno je upamtiti i da posljedice nasilja putem interneta katkad mogu biti i dalekosežnije od onih u stvarnim situacijama jer publika može biti mnogo šira, upozorava psihologinja, a zbog osjećaja anonimnosti počinitelji mogu biti okrutniji i nasilniji nego što bi se usudili biti u stvarnom svijetu. I upravo zbog ovih razloga Nikolić preporučuje podešavanje profila na društvenim mrežama na opciju privatno, dodavanje samo poznatih osoba i prijatelja te prijavljivanje sumnjivih profila i objava. Dodatno, postalo je nužno redovito se obrazovati o sigurnijem korištenju tehnologije - što odrasli često zanemaruju jer misle da se to njima ne može dogoditi.
- Mišljenje da mi ne možemo postati žrtve elektroničkog nasilja je pogrešno. Takva su mišljenja zaštitna, imaju svoju funkciju, ali je vrlo važno i upoznati se s tim da je nasilje vrlo rašireno, znati koji su nam alati na raspolaganju, tko nam može pružiti podršku - ističe.
Nikolić upućuje na to da je kod ovakvih i sličnih problema najbolje obratiti se stručnjacima Centra za sigurniji internet, koji su svakodnevno dostupni na anonimnoj i besplatnoj telefonskoj liniji 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Na navedenoj liniji moguće je potražiti pomoć i podršku u slučaju nasilja preko interneta te dobiti savjet kako se zaštiti i kako sigurno koristiti internet.