Pandemija koronavirusa nosi svoje rizike, no nikako ne smijemo zanemariti druge rizike kad je riječ o našem zdravlju, pa tako i posjet ginekologu. Ginekološki karcinomi mogu se javiti na bilo kojem dijelu reproduktivnih organa žene, a ono što im je zajedničko jest izostanak simptoma u ranim fazama bolesti. Kad se simptomi pojave, bolest je uglavnom već u odmakloj fazi te je liječenje dulje a prognoza lošija. Zato je izrazito važno redovito odlaziti na preventivne ginekološke preglede.
Postoji pet tipova ginekoloških karcinoma
Prema mjestu pojavljivanja ginekološke karcinome možemo podijeliti na rak stidnice i rodnice, rak vrata maternice, rak tijela maternice, rak jajnika te rak jajovoda. Karcinomi ženskog reproduktivnog sustava u ranoj fazi najčešće nemaju nikakve simptome, no ako se pojave, oni mogu uključivati stalni vaginalni iscjedak (blijed, vodenast, ružičast, smeđ, prošaran krvlju, neugodna mirisa), nenormalno vaginalno krvarenje između redovnih menstrualnih krvarenja, krvarenje nakon odnosa i nakon menopauze.
S druge strane, simptomi već uznapredovale bolesti, kad su šanse za izlječenje bitno smanjene, mogu uključivati gubitak apetita i težine, umor, mršavljenje, opću slabost, bol u zdjelici, leđima ili nogama. Ako se bolest proširila na mokraćni mjehur i rektum, javljaju se i bolni spazam analnog sfinktera te bolno i učestalo mokrenje, s pojavom krvi u mokraći.
Što može utjecati na pojavu karcinoma?
Kad je riječ o čimbenicima koji mogu utjecati na pojavu ginekoloških karcinoma, treba razlikovati one na koje možemo utjecati od onih na koje ne možemo. Pod čimbenike na koje se može utjecati spadaju, primjerice, spolna aktivnost prije 17. godine, više spolnih partnera, nezaštićeni odnosi, HPV, dugotrajno uzimanje kontracepcijskih pilula, prehrana s premalo voća i povrća, debljina, pušenje i sl.
S druge strane, čimbenici na koje ne možemo utjecati su genetski faktor, dob, dob ulaska u menopauzu, neplodnost ili nerađanje, siromaštvo, bolesti kao što su šećerna, povišeni tlak i žučni kamenci.
Primjerice, rak vrata maternice najčešći je rak ženskog spolnog sustava. Obično se razvija nakon menopauze, najčešće u dobi između 50 i 60 godina. Može se proširiti i na druge dijelove tijela, na kanal vrata maternice, jajovode, jajnike i limfni sustav. No u više od 95% bolesnica s invazivnim rakom vrata maternice uzrok je čimbenik na koji se može utjecati, a to je infekcija HPV-om.
Jedna od tri žene kod kojih se nakon menopauze pojavi krvarenje iz maternice boluje od raka vrata maternice.
Prevencija je ključna
U Hrvatskoj tek svaka treća žena redovito, a to znači barem jedanput godišnje, posjećuje ginekologa, pri čemu se rade papa-test, ultrazvuk, tekućinska citologija i sl. Zabrinjavajući je to podatak s obzirom na to da se gotovo sve smrti od ginekoloških bolesti mogu spriječiti redovitim odlascima ginekologu.
Svim ženama koje imaju spolne odnose ili onima starijim od 18 preporučuje se učiniti papa-test jedanput godišnje.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ginekološki karcinomi čine od 18 do 20% svih malignoma u žena. Najčešći je karcinom tijela maternice, od kojeg u Hrvatskoj svake godine oboli novih od 500 do 530 žena. Na drugom je mjestu karcinom jajnika s 420-440 novih bolesnica, a treći je karcinom vrata maternice s 360-380 novooboljelih godišnje. Karcinom stidnice i primarni karcinom rodnice rijetki su tumori, za koje se godišnje u Hrvatskoj očekuje od 55 do 60 novooboljelih.
Za uspješnost izlječenja karcinoma ključno je rano otkrivanje. Primjerice, ako se karcinom tijela maternice otkrije u prvom stadiju, šanse za preživljavanje su 95%, u drugom 72%, u trećem 42%, a u četvrtom i posljednjem samo 20%. Kod karcinoma vrata maternice šanse za izlječenje u prvom stadiju su čak 99%, a u četvrtom samo 14%. A papa-test, kojim se utvrđuje prisutnost karcinoma maternice, traje samo jednu minutu.
Ukoliko vam se forma ispod ne učitava ispravno, kliknite ovdje.