Pandemija koronavirusa preko noći je donijela mnoge promjene u društvu, a bitne prilagodbe odvile su se u poslovnom svijetu, koji je silom prilika morao testirati sustav rada od kuće. Nakon pandemije i pozitivnih iskustava za zaposlenike, ali i neke poslodavce, postavlja se pitanje hoće li takav sustav postati uobičajena praksa. O tomu smo razgovarali s Kristinom Priseker, trenericom te coach i HR konzultanticom iz tvrtke FLAME Consulting, i Alanom Žepecom, CEO coaching tvrtke LQ d.o.o.
Rad od kuće prošao test
U anketi koju smo proveli 1. lipnja na portalu 24sata pitali smo čitatelje kako im je bilo raditi od kuće. Od 1044 ispitanika 72% izjavilo je kako im se rad od kuće svidio, unatoč tomu što ih je čak 45% konstatiralo da su zapravo radili dulje nego inače. Podjednako se poslovnim obvezama posvećivalo 37% ispitanika, a samo 18% radilo je manje nego inače. Što se tiče kvalitete obavljanja posla, 60% anketiranih smatra da su posao od kuće obavljali odlično, 33% zadovoljavajuće, a samo 6% priznalo je da su radili površno.
Ideju rada od kuće podržava 72% ispitanika.
Upravo je nepovjerenje o tome radi li zaposlenik od kuće ili ljenčari te radi površno jedan od razloga zbog kojih su poslodavci bili protiv rada od kuće, objašnjava nam Alan Žepec i dodaje kako se ta dvojba pokazala besmislenom.
- Ljudi su od kuće većinom radili više nego kad su bili u uredima i to znači da im se može vjerovati. Povjerenje je jedan od ključeva motivacije kod ljudi - govori Žepec.
Manje stresa, više koncentracije
Zaposlenici su složni kad je riječ o tome treba li im se omogućiti da rade od kuće (78%), a neki od razloga koje su naveli u prilog tomu su: manje stresa i više koncentracije, ušteda vremena zbog putovanja, bolja organizacija osobnog vremena, ušteda novca jer ne troše na gorivo, parkiranje ili hranu.
Faktor tišine tijekom rada svima igra važnu ulogu pri efikasnosti obavljanja posla, no odgovori se razlikuju po tome gdje im je ta tišina osigurana. Dok neki imaju problem s glasnim kolegama u uredu, druge ometaju djeca kod kuće.
- Kod kuće se lakše mogu fokusirati na radni zadatak jer nema stalnih 'kradljivaca vremena', npr. kolega koji nešto žele podijeliti samnom baš u trenutku kad nešto trebam hitno završiti i nema stalne buke ostatka kolektiva - jedan je od odgovora.
"Ako nemaš djecu, bolje je raditi od kuće. Ako imaš, bjež' u ured."
Kombinirani načina rada najprivlačniji?
Ideju o uvođenju kombiniranog radnog vremena podržava 78% ispitanika, a u tom slučaju najčešće biraju petak kao dan koji bi odabrali za rad od kuće. Neke žene istaknule su važnost rada od kuće u slučaju bolnih menstruacija ili drugih zdravstvenih tegoba zbog kojih inače otvaraju bolovanje. Osim njih, samohrani roditelji ili oni s malom djecom također podržavaju opciju rada do kuće.
Samohranim roditeljima, roditeljima s malom djecom i ženama koje imaju bolne menstruacije sviđa se ideja kombiniranog radnog vremena.
A što takav rad znači za poslodavce?
Žepec objašnjava da poslodavci prilikom razmatranja uvođenja mogućnosti rada od kuće razmišljaju o nekoliko pitanja - Koliko to zaposlenici žele ili ne žele? U kojim je segmentima organizacije to moguće? Kako kompaniji to može pomoći ili odmoći s aspekta zadovoljstva ljudi i njihove produktivnosti? Koliko to može smanjiti troškove?
A ako se poslodavac u konačnici odluči za ovakav način rada, prednosti mogu biti mnogobrojne. Priseker objašnjava da je jedna od najočitijih prednosti koja je proizašla iz aktualne situacije s pandemijom ta da se poslovanje može nastaviti i u izvanrednim okolnostima. Druge prednosti su mogućnost zapošljavanja ljudi iz različitih gradova i zemalja, što otvara veću dostupnost pojedinih zanimanja. Tu su i moguće uštede za poslodavca u troškovima uredskog prostora i troškova putovanja.
Dodaje i kako je možda najvažnija prednost fleksibilnog rada to što će većina zaposlenika to višestruko vratiti svojim vrijednim radom i doprinosom, a rado će ih preporučiti i kao poslodavca.
Kad govorimo o razlikama između velikih i manjih kompanija u mogućnostima uvođenja fleksibilnog rada, Žepec objašnjava da je glavna razlika u tomu što velike svjetske korporacije moraju slijediti korporativne politike, a vlasnici manjih kompanija mogu biti kreativniji i hrabriji.
Hoće li fleksibilan način rada zaživjeti u Hrvatskoj ne ovisi samo o poslodavcima, koji su u Hrvatskoj, nažalost, poprilično ograničeni zakonodavnim okvirom, koji još uvijek nameće dosta ograničenja i preduvjeta i ne daje mnogo prostora za fleksibilnost - objašnjava Priseker i za kraj poslodavcima poručuje da ne "tjeraju" sve ljude na rad od kuće ako to nije nužno jer na poslu zadovoljavamo i neke druge potrebe, kao što su potreba za pripadanjem.
Partneri projekta su: HEP d.d., INA, d.d. i DEKRA zapošljavanje d.o.o.