Potražnja za dezinfekcijskim sredstvima veća je nego ikad. Koristimo ih za osobnu higijenu, u kućanstvu, autu i kontaktu s okolinom te upravo zato treba biti vrlo oprezan i znati da nije baš svaka boca na kojoj piše antiseptik ili dezinficijens pravo rješenje. U tekstu nam predstojnica Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, prof. dr. sc. Ivana Mareković, otkriva što sve kupac mora imati na umu i koje to stavke na bočici moraju biti zadovoljene kako bismo bili sigurni da smo kupili ispravno sredstvo.
Tekući antiseptik, u gelu ili pjeni?
Sredstva s učinkom uništavanja virusa i bakterija različita su, a njihova pogrešna primjena može biti štetna. Zbog toga prilikom kupnje treba pripaziti na sastav, koncentraciju, deklaraciju, način uporabe i doziranje te svakako omjer cijene i dobivenog proizvoda.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za higijenu ruku prije svega se preporučuju alkoholni antiseptici s etilnim, propilnim, izopropilnim alkoholom ili kombinacijama navedenih alkohola, čiji udio u proizvodu mora biti od 60 do 95 posto. Prof. dr. sc. Mareković ističe kako su miris i konzistencija također vrlo važni pri odabiru jer oni poslije mogu utjecati na to koliko ćemo antiseptik često koristiti. Međutim, bez obzira na to je li riječ o tekućini, gelu ili pjeni, učinkovitost je ista.
- Smatra se da se antiseptici u obliku gela sporije suše. Oni se, kao i antiseptici u obliku pjene, lakše nanose, tj. ne kapaju s ruku kao tekućina, ali su skuplji. Alkohol u antisepticima kod česte primjene uzrokuje suhoću kože, pa se zbog toga u proizvode dodaju emolijensi kao što su glicerol, propilen glikol i aloe vera, koji pospješuju hidraciju kože - objašnjava prof. dr. sc. Mareković.
Koja je razlika između antiseptika, dezinficijensa i sapuna?
Dezinfekcijska sredstva, antiseptici i sapuni primjenjuju se sa zajedničkim ciljem uklanjanja mikroorganizama i prevenciji nastanka bolesti. Ovi pojmovi često se upotrebljavaju i zbog toga ih je važno razlikovati. Prof. dr. sc. Mareković ističe kako se dezinficijensi koriste isključivo na neživoj okolini, kao što su medicinski instrumenti, oprema ili površine, a antiseptici za primjenu na koži i sluznicama čovjeka radi uklanjanja, inhibicije rasta ili inaktivacije mikroorganizama.
Dezinficijense nikad ne treba upotrebljavati kao antiseptike i obrnuto jer su drukčijeg sastava.
Sve vrste sapuna su biorazgradive te djeluju na bakterije i na viruse s lipidnom ovojnicom (tu pripada i koronavirus) te ih možemo koristiti svakodnevno.
- Navedena sredstva važno je primjenjivati prije jela i pripreme hrane, prije doticanja lica ili maske na licu, nakon uporabe toaleta, boravka na javnome mjestu, nakon kašljanja, kihanja i ispuhivanja nosa, doticanja domaćih životinja i slično - preporučuje prof. dr. sc. Mareković.
Čišćenje i dezinfekcija dva su različita pojma
Čišćenjem se uklanjaju masnoća, ostaci hrane i nečistoće kao i velik dio bakterija, a dezinfekcijom se uklanjaju mikroorganizmi.
- Prije dezinfekcije površinu je važno dobro očistiti, u protivnom dezinficijens neće prodrijeti kroz nečistoću. Dezinficijensi za uporabu u kućanstvu mogu biti dostupni u obliku tekućine, spreja ili maramica. Treba imati na umu da spužvice i krpe za čišćenje mogu biti sredstva širenja mikroorganizama i zbog toga ih je potrebno redovito prati ili zamijeniti novima - ističe prof. dr. sc. Mareković.
Neki oblici bakterija žive tisućama godina
Nisu svi virusi i bakterije jednako otporni na antiseptike i dezinficijense.
- Neki oblici bakterija, kao npr. Clostridium spp, stvaraju spore koje se smatraju najotpornijim postojećim oblikom života i njihov opstanak i preživljavanje nakon tisuće godina otkriveno je u ekstremnim uvjetima kao što je ledeni pokrov na Greenlandu. Virusi s lipidnom ovojnicom, u koje pripada i SARS-CoV-2, osjetljiviji su, a neovijeni virusi (npr. norovirus, rinovirus, adenovirus, rotavirus i enterovirus) otporniji su na djelovanje antiseptika - objašnjava prof. dr. sc. Mareković.
Respiratorni virusi poput koronavirusa šire se tako što kapljicama i sluzi preko sluznice očiju, nosa i usta uđu u tijelo. Zato se on često prenosi putem ruku, a alkoholni antiseptik najpraktičnije je rješenje kad se nalazimo izvan kuće.
A kad je riječ o dezinfekciji javnih prostora i ustanova, sredstva moraju zadovoljavati kriterije određene Europskim normama. Primjerice, EN 14476 označava djelotvornost proizvoda u uklanjanju virusa. Ako nosi oznaku Europske norme, to znači da je dezinficijens ispunio zahtjeve testiranja u kojem se ispituje njegova sposobnost u smanjenju mikrobnog opterećenja u suspenziji ili na određenim površinama do određene razine.