Danas, kad je velika većina ljudske interakcije preseljena na neke od društvenih platformi, a često na više njih odjednom, potrebno je promijeniti način na koji smo dosad shvaćali komunikaciju, a još više povjerenje prema ljudima.
Mladi smatraju da je nekad u redu podijeliti eksplicitne fotografije?
Mladi i djeca upravo se zbog toga nalaze u izrazito opasnom području, u kojem se zbog načina na koji odrastaju, pri čemu su znatiželjni te stupaju u kontakt s vršnjacima kako bi bili prihvaćeni u okolini, prilagođavaju većini. Budući da je fenomen "sex sells" prisutan od pamtivijeka kao najbrži pokretač ljudske reakcije, današnja većina, kojoj se mladi i djeca prebrzo prilagođavaju, nalaže upravo seksualizirano ponašanje kao "normalno" i "prirodno".
Kad je o ovoj temi riječ, naša najprovjerenija adresa je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet te stalni sudski vještak za zaštitu djece na internetu.
- Gotovo 40% mladih izjavljuje da je primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih osoba, a 30% hrvatskih srednjoškolaca potvrdilo je kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama u kojima su neprimjereno odjevene, gole ili tijekom seksualnih aktivnosti, nakon čega su te fotografije podijeljene na internetu - rekao nam je Ramljak pa nastavio:
- Na pitanje kako reagiraju na ovakva ponašanja, više od 40 posto učenika reklo je da ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog straha od 'preburne' reakcije škole, a više od polovine mladih ignorira doživljeno seksualno uznemiravanje te blokira osobe uključene u to ponašanje. Ovi podaci govore nam da mladi samostalno rješavaju problem ili se okreću vršnjačkoj podršci te da su odrasli rijetko uključeni u rješavanje njihovih problema - ističe voditelj Centra za sigurniji internet i otkriva:
- Unatoč dosadašnjim iskustvima ostajem i dalje iznenađen kad srednjoškolci govore o osvetničkoj pornografiji, pogotovo kad čujem izjave da je nekad i u redu podijeliti s drugima eksplicitne fotografije. Mislim da nisu svjesni posljedica takvog ponašanja i da tako čine kazneno djelo. Mnogo se govori djeci o njihovim pravima kad je riječ o tehnologiji, što apsolutno podržavam, ali također trebamo objasniti da uz slobodu i pravo dolazi i odgovornost korištenja tehnologije te koje su posljedice ako se to ne poštuje i što nasilje napravi kod druge osobe bez obzira na to što je na internetu - zaključuje Ramljak.
Manjak empatije
Statistike svuda u svijetu upravo pokazuju na velik porast broja slučajeva seksualnog zlostavljanja djece putem interneta. Organizacija INHOPE, koja se bavi upravo ovom problematikom, a čiji je Centar za sigurniji internet, član zadnjih deset godina bilježi velik porast broja prijava web stranica koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Samo prošle godine otkriveno je više od 400.000 stranica s takvim sadržajem.
- Trenutno u Interpolu postoje milijuni fotografija i videozapisa koji prikazuju djecu koja su zlostavljana, a koje treba forenzički obraditi da se utvrdi u kojem je dijelu zemlje žrtva kako bi je spasili. Nekad zaboravimo da je iza svake fotografije ili videozapisa stvarna trauma djeteta koje je seksualno zlostavljano, nekad baš u tišini svoje sobe, a počinitelj je na drugom kraju svijeta – ističe Tomislav.
Uspješan rad Centra, ali i ostalih udruga koje se primarno bave ovom problematikom, uvelike ovisi i o kvalitetnoj suradnji s policijom.
- Moram, doduše, napomenuti na jedan veliki kamen spoticanja zadnjih deset godina, a to je manjak formalizirane operativne i kvalitetne suradnje s policijom u RH, što uvelike otežava naš rad i sprečava nas da pomognemo drugim kolegama u otkrivanju djece koja su žrtve i počinitelja takvih kaznenih djela na internetu. Centar za nestalu i zlostavljanu djecu djeluje u Bosni i Hercegovini, kao i u Republici Srbiji, i ondje imamo već potpisane sporazume o suradnji i djelujemo na mnogo višoj razini nego što možemo u našoj državi. Mislim da je krajnje vrijeme da se to promijeni, zaista bih želio ubrzo vidjeti taj pomak u suradnji između naše organizacije i policije kako još bolje zajednički djelovali u pogledu zaštite djece na internetu - ističe Ramljak.
A kad govori o statistikama Centra, Tomislav napominje kako su od početka ove godine do sredine rujna zabilježili 583 poziva na Helpliniji, a u cijeloj 2023. imali su 473 poziva. No to i nije najšokantnije, dodaje Tomislav.
- Kroz dugogodišnji rad susreo sam se zaista sa zastrašujućim životnim pričama. Radeći kao sudski vještak, davao sam svoje mišljenje o mnogobrojnim slučajevima zlostavljanja djece na internetu i uvijek me iznenadi manjak empatije kod počinitelja - otkriva nam sugovornik.
Kanadska perspektiva uspjeha u borbi protiv online dječje pornografije - Project Arachnid
Stephen Sauer, direktor Cybertip.ca, središnjeg mjesta za prijavu seksualnog nasilja te za prevenciju i zaštitu žrtava u Kanadi, također je jedan od vodećih stručnjaka kad u sferi zaštite djece od seksualnog zlostavljanja. Cybertip.ca djeluje od 26. rujna 2002. i dio je Nacionalne strategije kanadske vlade za zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja na internetu. Dulje od 20 godina Stephen djeluje u ovom području, a kad govori o sadržaju koji gleda, kaže kako je teško opisati bilo koji događaj kao "šokantniji" od onog prije.
- Vidimo vrlo širok spektar zlostavljanja i iskorištavanja djece od dojenačke dobi do 17 godina; od male djece koju je seksualno napao netko koga poznaju do mladih koje ucjenjuje stranac s interneta kako bi žrtve same nad sobom vršile seksualno nasilne radnje. Mislim da je najšokantniji dio taj što ovo sve uopće i postoji online, što je internet kreiran tako da dopušta da se to dogodi i da toliko mnogo tvrtki na globalnoj razini ne čini dovoljno da to ublaži kroz usluge koje pružaju - opisuje nam današnju situaciju Stephen.
Zanima nas što može izdvojiti kao najveću razliku u odnosu na vrijeme u kojem je počeo baviti se ovom teškom temom.
- Lakoća s kojom online seksualni predatori mogu na daljinu počiniti svoje zločine. Društveni mediji bili su u povojima, a materijal o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM) obično se dijelio na opskurnijim internetskim platformama i manje sofisticiranim mrežama s ograničenim alatima. Počinitelji su kontaktirali mlade u pokušaju da se osobno sastanu kako bi ih seksualno uznemiravali i snimili taj seksualni napad - objašnjava nam Stephen i nastavlja:
- 'Premotavajući' 20 godina naprijed, sad vidimo alate društvenih medija koji se koriste za omogućavanje izravnog internetskoga kontakta s djecom u njihovim domovima, a sve da bi ih natjerali na seksualne aktivnosti putem prijenosa uživo ili za dijeljenje seksualnih slika i ucjenjivanje na daljinu kako bi dobili više slika ili novca. Također vidimo da isti alati olakšavaju veze između počinitelja radi dijeljenja CSAM-a i stvaranja online zajednica koje normaliziraju ponašanja i kognitivne distorzije o njihovom seksualnom interesu za djecu - govori nam Sauer.
Što sve spada pod kategoriju 'seksualnog nasilja nad djecom'?
Seksualno nasilje nad djecom obuhvaća širok raspon uvredljivih ponašanja, a kroz Cybertip.ca i Project Arachnid Stephen i njegovi kolege mogu definirati što sve spada u ovu kategoriju.
Razgovarajte s djecom o rizicima i vrstama problema koji se mogu dogoditi
Napredak tehnologija ne treba gledati možda samo kroz prizmu kako je put predatorima do djece olakšan. Stephen ističe da je danas, napretkom tehnologija, otvoren novi pristup ovom velikom problemu.
- Proaktivno otkrivanje, uklanjanje i sprečavanje učitavanja poznatog materijala seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece bitni su i apsolutno ostvarivi s današnjim tehnologijama. Postoje alati kao što je Project Arachnid, koji tvrtkama omogućuju brzo otkrivanje već poznatog materijala o seksualnom zlostavljanju djece nakon učitavanja i sprečavanje da dođe do njihovih poslužitelja. To bi im također omogućilo skeniranje zaostataka prethodno učitanih materijala kako bi otkrili one koje bi trebalo ukloniti. Problem nije u dostupnosti tehnologije nego u spremnosti tvrtki da koriste te tehnologije u svim uslugama koje nude i na mjestu učitavanja -objašnjava nam sugovornik.
No odgovornost koja dolazi s internetskim prostorom, mogućnostima komunikacije i interakcije ne može ležati samo na pojedincima stručnjacima, ustanovama ili čak i samo na zakonu. Zaboravljamo odgovornost roditelja u svemu.
- Moramo redovito razgovarati sa svojom djecom o rizicima dijeljenja ne samo slika na internetu nego i osobnih podataka. Internet je nereguliran javni prostor i, kad se informacija objavi, gubi se kontrola nad njom. Objasnite važnost uspostavljanja i poštovanja osobnih granica pri korištenju tehnologije. Razgovarajte o vrstama problema koji mogu proizaći iz dijeljenja osobnih i privatnih informacija na internetu. To uključuje objašnjenje kako izgleda seksualno nasilje na internetu u mnogobrojnim oblicima, koji su rizici gubitka kontrole nad slikama/videozapisima ili osobnim podacima te kako reagirati i potražiti pomoć kad vam se netko obrati putem interneta ili kad je situacija jednostavno otišla predaleko – govori nam Stephen za kraj.
Stephen Sauer i Tomislav Ramljak govornici na konferenciji CyberGuard 2024 powered by A1&CSI.hr, koja se početkom listopada održava u Zagrebu. A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet po prvi put organiziraju konferenciju posvećenu stvaranju sigurnijeg digitalnog svijeta za sve, a posebno za djecu. Ova jedinstvena konferencija okuplja vodeće domaće i svjetske stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, zaštite dinamike poslovanja i poslovnih sigurnosnih rješenja, tehnologije, obrazovanja i drugih ključnih sektora, s ciljem poticanja dijaloga i razmjene znanja. Više o konferenciji doznajte ovdje.