Ryan Kaji na svojem YouTube kanalu "Ryan's World" ima 35,5 milijuna pretplatnika i 2,5 tisuće objavljenih videozapisa, a njegova trenutna neto vrijednost je 35 milijuna dolara. Ovaj je kanal za Ryana pokrenula njegova majka 2015. godine te je Ryan u relativno kratkom vremenu, zaradivši 22 milijuna dolara od videa i 26 milijuna dolara od personaliziranih linija proizvoda, postao toliko popularan da ga je Forbes 2018. i 2019. godine proglasio najplaćenijim YouTuberom. Izuzev linije igračaka i raznih proizvoda s njegovim licem, Ryan danas ima i vlastitu aplikaciju i video igre te je glumio u vlastitoj emisiji na Nickelodeonu.

Međutim, ono što ovo postignuće izdvaja od postignuća nekih drugih uspješnih pojedinaca na ovoj društvenoj mreži je činjenica da Ryan ima samo 11 godina, a kad je tek počeo snimati video zapise za YouTube, imao je tek tri i pol godine. 

U mirovinu s 12 godina?

I nije nimalo čudno da Ryan ima ovoliko pratitelja, s obzirom na to da je posljednjih godina YouTube postao "najpopularnija dadilja na svijetu", kako je rekao za Forbes 2019. Eyal Baumel, izvršni direktor Yoole, tvrtke za upravljanje digitalnim dječjim zvijezdama. Zapravo, više nije uopće upitno da je ova društvena mreža u današnje vrijeme mnogo popularnija među djecom od televizije. Upravo su se zbog toga proizvođači igračaka i okrenuli oglašavanju putem influencera. 

Osim YouTubea, značajan broj djece i tinejdžera provodi vrijeme i na Instagramu. Primjerice, 12-godišnjakinja Pixie Curtis iz Australije, otvorila je svoju internetsku trgovinu mašni za kosu Pixie's Bows, a tijekom pandemije, kada je prodaja igračaka porasla na globalnoj razini, pokrenula je i brend igračaka Pixie’s Pix. Tvrtkom i Instagram profilom, na kojem ima 154 tisuće pratitelja i preko 5500 objava, upravlja njezina majka, PR poduzetnica i reality TV ličnost Roxy Jacenko.

Pixiena internetska trgovina igračkama je već u prvom mjesecu ostvarila zaradu od 200 tisuća dolara! Da itekako koristi to stečeno bogatstvo svjedoče i činjenice da je proslava njezinog 11. rođendana koštala nevjerojatnih 40.000 dolara, a kako prenose australijski mediji, ova mlada poduzetnica je i vlasnica Mercedes Benz Gl-a vrijednog 270.000 dolara.

Zato je mnoge iznenadila vijest o tome da se sada, kad je navršila 12 godina i kada je srednja škola "iza ugla", kako je rekla njezina majka za medije, ova mlada "influencerica" odlučila umiroviti. Međutim, pogledamo li njezine društvene mreže, jasno je da se nije umirovila od Instagrama u cijelosti, već samo od promocije svojih proizvoda - koji se zapravo i dalje mogu naručiti. Naime, Pixie, odnosno njezina majka i dalje na gotovo dnevnoj bazi objavljuje fotografije svoje kćeri, koje osim vrlo luksuznog života i raznih putovanja uključuju i promoviranje marki drugih proizvoda. 

Lukrativna industrija oglašavanja

U proteklih nekoliko godina "kidfluenseri" - djeca čije slike i video zapisi slobodno cirkuliraju u online prostoru na različitim platformama društvenih medija, zahvaljujući kojemu djeca odnosno njihovi roditelji i skrbnici zarađuju veliki novac od sponzora - generirali su industriju oglašavanja na društvenim mrežama u vrijednosti 8 milijardi dolara. Pritom, ona vrlo "uspješna" djeca "okreću" i do 26 milijuna dolara godišnje, što od oglašavanja, što od dijeljenja sponzoriranog sadržaja, pokazuju istraživanja. 

Forbes je 2019. godine saznao da brendovi takvim influencerima plaćaju od 10.000 do 15.000 dolara za promotivnu objavu na Instagramu, dok se za sponzorirani video na YouTubeu može zaraditi 45.000 dolara. Naravno, cijena mnogo ovisi i o broju pratitelja, odnosno dosegu koji profil djeteta može ostvariti.

S obzirom na to da većina tih platformi zahtijeva da korisnici imaju najmanje 13, ali često se traži i 16 ili više godina kako bi kreirali profile, račune djece vode njihovi roditelji ili plaćeni PR-ovci. A činjenica da roditelji ili skrbnici imaju mogućnost profitirati od sudjelovanja djece u ovoj komercijalnoj aktivnosti, djecu stavlja u vrlo ranjiv položaj, pa i opasnost od iskorištavanja. Štoviše, nekoj djeci su zbog navedenog "angažmana" ugrožena osnovna prava poput prava na obrazovanje ili igru.

Foto: Shutterstock

Najvažnija je dobrobit djeteta 

Stručnjaci objašnjavaju da je moguće da roditelji koji su svoju djecu gurnuli u ovakvu vrstu posla, ne vide ništa loše u tome. Opravdavaju se činjenicom da su djeca to sama izabrala i da je ovo super prilika da rano nauče neke poduzetničke vještine. Međutim, ti isti roditelji zaboravljaju da izlaganja života svoje djece velikoj publici koja pomno prati njihov razvoj i zadire u njihovu privatnost može biti vrlo opasna.

- Užasavajuća je činjenica da su mnogi kidfluenceri 'gurnuti' u svijet rada puno prije nego imaju vlastite kapacitete za razumjeti u čemu uopće sudjeluju. Može se činiti da nije problem snimiti koji video, no u slučajevima kidfluencera riječ je o sustavnom angažmanu kroz dulji vremenski period. Djeca gotovo nikada nisu vlasnici i donositelji odluka na 'svojim' društvenim mrežama, već kao što ja navedeno u primjerima - rade uz vodstvo roditelja - ističe Martina Nikolić, stručni suradnik psiholog u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) te Centru za sigurniji Internet (CSI).

Pri donošenju svih odluka koji utječu na dijete najvažnija mora biti dobrobit djeteta, ali u slučaju kidfluencera, objašnjava nam Nikolić, može doći do raznih negativnih posljedica:

• Informacije koje se objave na internetu tamo ostaju zauvijek, što ovoj djeci jako otežava uspostavljanje osjećaja privatnosti kasnije u životu jer je njihov digitalni otisak već stvoren.
• Izlaganje društvenim mrežama može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje djece, a posebice na dječju sliku o sebi i samopouzdanje, što pak može dovesti do problema kao što su neuredno hranjenje ili tjelesna dismorfija.
• Sadržaj objavljen na mreži automatski je dio javne domene i svatko ga može vidjeti i koristiti. Reprodukcija sadržaja kidfluencera na ilegalnim stranicama dovodi tu djecu u opasnost da budu meta seksualnih predatora na internetu.
• Trenutno u Hrvatskoj ne postoje propisi o dječjem radu koji štite djecu od dugog rada na društvenim mrežama. Nepostojanje strogih propisa povećava rizike potencijalnog iskorištavanja djece.

Foto: Shutterstock

Roditelji bi o ovome trebali voditi računa

U Hrvatskoj je inače rad influencera reguliran Zakonom o radu ali i Zakonom o zaštiti potrošača. Tu su i Uvjeti korištenja različitih društvenih mreža, kodeksi (poput Hrvatskog kodeksa oglašavanja), preporuke (poput Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija) koji također pomažu regulaciji ovog problema.

- Svi roditelji koji razmišljaju o pokretanju obiteljskih vlogova i/ili unovčavanju života svoje djece, trebali bi imati na umu da prema Zakonu o radu djeca i mladi u dobi od 15 do 18 godina koja pohađaju obvezno osnovno obrazovanje, smiju uz naplatu sudjelovati u snimanju filmova, oglašavanja, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili sličnih kulturnih djela te sportskih natjecanja, na način i u opsegu koji ne ugrožavaju njezino zdravlje, sigurnost, ćudoređe, školovanje ili razvoj ali samo uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi - upozorava Nikolić i dodaje za kraj:

- Ideja o ostvarivanju stalnog prihoda putem društvenih mreža može izgledati kao privlačan scenarij. Međutim, svi koji dopuštaju i potiču djecu da objavljuju sadržaj o sebi na internetu moraju biti svjesni navedenih potencijalnih rizičnih čimbenika i učiniti sve da djecu zaštite. To se može postići, primjerice, praćenjem i ograničavanjem pratitelja na dječjim profilima ili pomnim promatranjem sadržaja koji stvaraju i objavljuju djeca.