Divlji deponiji na javnim površinama i u prirodi česta su pojava u Lijepoj Našoj unatoč sve dostupnijim i obično besplatnim načinima legalnog zbrinjavanja krupnog i građevnog otpada. Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad, posebno ako se dulje zadržava, može doći do onečišćenja tla te podzemnih i površinskih voda.
Najčešće se cijelim područjem šire neugodni mirisi, a lakši otpad raznosi vjetar. Nesavjesni građani, koji bacaju otpad na prostorima koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, ne samo da zagađuju okoliš nego nerijetko ugrožavaju sigurnost prometa, kao i zdravlje stanovnika.
Neučinkovito gospodarenje otpadom
Glavni uzroci zagađivanja okoliša su nedovoljna svijest stanovnika koji odlažu otpad na neprimjeren način, ali i nerazvijen te neučinkovit sustav gospodarenja otpadom. Upravo neučinkovito gospodarenje otpadom odavno je prepoznato kao velik ekološki problem u našoj zemlji. No organizirani odvoz otpada tek je u novije vrijeme dostupan u većini naselja u Hrvatskoj. Prije 15-ak godina samo polovica našeg teritorija bila je pokrivena organiziranim odvozom komunalnog otpada, pa su ljudi često otpad bacali u jame i na različite javne ili privatne površine na kojima nije predviđeno odbacivanje otpada.
Valja istaknuti i kako je prije 50 godina kućanski otpad uglavnom bio prirodnog podrijetla i nije sadržavao mnogo štetnih kemikalija, a danas plastična ambalaža, automobilske gume i ostali kućanski otpad mogu zagađivati okoliš desetljećima. U ovom slučaju najlakše je prebaciti odgovornost na neodgovorne pojedince u lokalnim sredinama, no oni nisu jedini problem.
Ključnu ulogu u očuvanju okoliša ima sustav gospodarenja otpadom, koji mora funkcionirati tako da je jednostavnije odlagati otpad na legalan način nego ga dopremati do mjesta koja nisu predviđena za to i bacati ga tamo. Okoliš možemo očuvati samo uz pravilnu edukaciju stanovništva te učinkovit sustav prikupljanja i odvoza otpada.
Broj divljih deponija raste
Ipak, komunalne službe ne zanemaruju divlja odlagališta, pa tako Zagrebački holding d.o.o. podružnica Čistoća obavlja interventno sakupljanje otpada s divljih odlagališta otpada po nalogu Komunalnog redarstva Grada Zagreba. Putem aplikacije e-redar kontinuirano se vodi evidencija o broju divljih odlagališta.
- U 2021. godini do 20. srpnja u aplikaciju je prijavljeno 2408 lokacija, od kojih je 2217 očišćeno. Preostala 191 lokacija bit će očišćena kroz desetak dana (dinamika čišćenja je prosječno 20-ak lokacija na dan) - kažu nam iz Čistoće. Bitno je naglasiti kako sustav e-redar ne prepoznaje samo velika divlja odlagališta, kojih je mnogo manje nego što ove brojke pokazuju, nego se e-redar odnosi na svaku lokaciju na području Grada Zagreba, odnosno javno-prometnu površinu koja je onečišćena i najmanje nekontrolirano odloženim otpadom, a koju je u navedeni sustav unijelo Komunalno redarstvo Grada Zagreba.
Uspoređujući polugodišnje razdoblje kroz tri godine - 2021., 2020. i 2019. godinu, možemo primijetiti blagi porast prijava u sustavu e-redar. Tako je za prvih šest mjeseci 2021. godine podružnica Čistoća primila 2180 naloga, za prvih šest mjeseci 2020. godine 2002 naloga, a u prvih šest mjeseci 2019. godine bilo je 1906 naloga - navode iz Čistoće.
Bilo kuda, smeće svuda
Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet navode da je tijekom 2020. godine u Zagrebu evidentirano 35 većih divljih odlagališta otpada (s minimalnom količinom od 50 m³ otpada na svakom odlagalištu). Odlagališta se uglavnom nalaze na privatnim površinama na rubnim dijelovima grada, odnosno na istočnom i zapadnom ulazu u grad, u priobalju Save te na otvorenim zemljištima koja vlasnici ne kontroliraju.
- Najveći broj takvih odlagališta nalazi se na području gradskih četvrti Sesvete, Peščenica – Žitnjak, Stenjevec, Novi Zagreb te Brezovica. S njih je tijekom 2020. godine uklonjeno oko 6800 m³ otpada, i to miješanoga građevinskog te glomaznog, a za što je utrošeno oko 95.000 kn. Iznos utrošen za uklanjanje glomaznog otpada kroz daljnji se postupak naplaćuje od obveznika uklanjanja, odnosno vlasnika površine na kojoj je odložen otpad.
Manja divlja odlagališta (od 5 do 30 m³ otpada) najčešće nastaju na javnim površinama, oko i u blizini postavljenih spremnika za otpad, zelenih otoka te uz prometnice. Takvih je tijekom 2020. godine evidentirano 4548, a njih u kratkom roku sanira Zagrebački holding d.o.o., podružnica Čistoća. Službenici Sektora za komunalno i prometno redarstvo redovito kontroliraju održavanje čistoće cijeloga grada te u slučaju onečišćenja površine javne namjene podružnici Čistoća izdaju naloge za hitno saniranje nepravilnosti - kazuje dr. sc. Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.
Svi građani plaćaju tuđi nemar
Da nije riječ samo o ekološkom, zdravstvenom i estetskom problemu nego i o financijskom, pokazuju podaci Zagrebačkog holdinga d.o.o. podružnice Čistoća prema kojima je za čišćenje divljih odlagališta u 2020. godini izdvojena ukupno 14,677.127,61 kuna (s PDV-om). Račun za neodgovorno i bezobzirno ponašanje pojedinaca na kraju plaćaju svi građani. Nažalost, relativno je malo otkrivenih počinitelja i izrečenih kazni, a divlja odlagališta bujaju na sve strane s tendencijom sve bržeg i češćeg pojavljivanja.
- Ako komunalno redarstvo utvrdi prekršitelja, odnosno osobu koja onečisti javnu površinu, protiv njega pokreće postupke sukladno važećim pozitivnim propisima, u okviru svojih ovlasti - dodaje dr. sc. Dinko Bilić.
Edukacijom do čišćeg okoliša
U Gradu Zagrebu na javnim je površinama postavljeno mnogo spremnika za odvojeno prikupljanje papira, stakla, plastične i metalne ambalaže. Također, uspostavljena su i reciklažna dvorišta te mobilna reciklažna dvorišta, na kojima građani mogu odlagati otpad.
- Kontinuirano komuniciramo i educiramo građane o pravilnom postupanju s otpadom, informirajući ih kako imaju pravo na dva odvoza glomaznog otpada s kućnog praga tijekom godine bez naknade te kako svakodnevno mogu odložiti više od 30 vrsta otpada u jedno od 20 reciklažnih ili mobilnih reciklažnih dvorišta u Gradu Zagrebu.
Ovog rujna, u organizaciji 24sata i missZdrava, održava se najveća plogging utrka u Hrvatskoj. Sve informacije pratite na EKOTLON - službenoj stranici utrke ili putem društvenih mreža. Ponosni partneri projekta su Konzum, adidas, INA, HEP, OTP banka i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.