Prvo prijenosno računalo težilo je 10,9 kg, koštalo 5000 američkih dolara, a naziv ''laptop'' dobilo je zahvaljujući svojim malim dimenzijama, zbog kojih je moglo stati u krilo (eng. riječ ''lap'' u prijevodu znači krilo). Tadašnji luksuz danas je postao potreba, pa se u gotovo svakom kućanstvu može pronaći po barem jedan laptop. Unatoč tome, mnogi ljudi i dalje muku muče s odabirom onog pravog.

Da biste sebi olakšali kupnju, krenite redom. Ako želite samo surfati, gledati filmove, rezervirati smještaj ili napisati koji e-mail, trebate uzeti u obzir veličinu zaslona, razlučivost i trajanje baterije. S druge strane, poslovnjacima će trebati laptop visokih performansi koji će im osigurati dobru memoriju, brzinu i sigurnost. Zaljubljenicima u videoigre trebaju vrhunske grafičke kartice, a školarcima, primjerice, Chromebook s osnovnim značajkama, koji je jeftinija alternativa laptopu. Pripadate li jednoj od ovih ili sličnoj skupini, no i dalje se ne snalazite s pojmovima, pripremili smo vam vodič.

Koliko velik zaslon treba biti?

Veličina zaslona laptopa mjeri se dijagonalno, uzimajući mjeru od jednog do drugoga kuta. Na raspolaganju imate uređaje od 12 do 17 inča (od 30,48 do 43,18 centimetara). Manje dimenzije su kompaktnije, odlične su ako ste stalno u pokretu i/ili na putovanju, a veći zasloni uobičajeno znače i teže uređaje idealne za, primjerice, dizajnere ili gejmere. Najpopularnija je neka srednja veličina od 15,6 inča (malo manje od 40 cm) zbog ravnoteže u prenosivosti i uporabljivosti.

Osim veličine, važna je razlučivost, odnosno rezolucija ekrana. Svaki laptop sadrži milijune sićušnih piksela, od kojih svaki svijetli različitom bojom te u kombinaciji stvaraju sliku. Što je veći ukupan broj tih piksela, to je slika oštrija i jasnija. Danas većina zaslona ima minimalnu rezoluciju od 1920 x 1080 piksela (Full HD 1080p). Veća razlučivost ekrana znači i veću potrošnju baterije, ali i procesorske snage, pa tako 4K zasloni imaju namjensku grafičku karticu.

Foto: Shutterstock

Svi moderniji procesori imaju ugrađenu ili integriranu grafičku karticu (IGP), dijele RAM laptopa i procesorsku snagu kako bi isporučili ono što vidite na ekranu. Integrirana grafika idealna je za svakodnevnu uporabu, no neće biti dovoljna za igranje videoigara, uređivanje videozapisa ili za obavljanje dizajnerskih radova. U takvoj situaciji trebat će vam namjenska grafička kartica (GPU) s vlastitim namjenskim čipom koja ima vlastitu radnu memoriju i znatno je brža.

Zašto su performanse bitne?

Kao i kod računala, procesor je srce svakog laptopa, koji obradom podataka izvršava programe. Za obavljanje jednostavnih zadataka poput gledanja filmova, surfanja webom i uređivanja dokumenata tu su Intelovi procesori Celeron i Pentium. Iako nisu toliko snažni, nude dobru vrijednost za novac. Za malo teže zadatke, Intel i3 čini se kao dobar izbor, a iza njega slijedi Intel i5, koji se često može vidjeti na ''best buy'' laptopima. Ako kupujete laptop s i5 procesorom, preporuka je model koji završava na slovo U jer su oni s Y u nazivu mnogo slabiji i daju lošije performanse.

HQ u nazivu znači jači procesor, a pojavljuje se na malo laptopa koji se koriste za npr. posao. Intel i7 i i9 procesori rješavaju najteže zadatke, a obožavaju ih zaljubljenici u igre, oni koji koriste 3D renderiranje, programe za uređivanje slika i videa itd. Osim Intela, postoje AMD procesori. Serije AMD A, FX i E koriste se za osnovne zadatke, a njih slijede Ryzen 3, 5, 7 i 9. Stručnjaci kažu kako razlika između Intelovih i AMD-ovih procesora gotovo ne postoji jer oba proizvođača rade vrhunske procesore.

Foto: Shutterstock

Za dobre performanse laptopa bitna je i radna memorija (RAM), koja privremeno zadržava podatke koji se brišu nakon što se laptop isključi. Postoje 4 GB, 8 GB, 16 GB i 32 GB+ radne memorije, a što je ona veća, laptop će brže i bolje učitati te se prebacivati na različite programe, aplikacije i sl. Kod SSD-a (Solide State Disk) podaci ostaju pohranjeni i nakon gubitka napajanja te su neki noviji laptopi potpuno prešli na ovu vrstu pohrane podataka. Klasični hard disk (HDD ili tvrdi disk) obično je glavni i najveći uređaj za pohranu podataka, na kojem se pohranjuju operativni sustav, softveri te većina drugih datoteka. Maksimalan kapacitet HDD-a kod laptopa je 2 TB.

Koji operativni sustav odabrati?

Microsoft Windows OS i macOS najrašireniji su operativni sustavi na svijetu, no dobro je spomenuti i favorita mnogih developera i programera - LinuxOS. Jedna od ključnih prednosti sustava Windows je njegova popularnost i kompatibilnost. Sigurno već znate kako izgledaju dobro poznati izbornik ''Start'', programska traka, Microsoft 365 paket, kao i radna površina koju možete personalizirati. Ovaj je sustav vrlo intuitivan i jednostavan za korištenje, a većina softverskih aplikacija i programa upravo je dizajnirana za rad u njemu. Odličan je u zaštiti od opasnih softvera te korisnicima redovito izdaje ažuriranja.

Operativni sustav Mac jedan je od vodećih sustava upravo zbog stabilnosti performansi, besprijekorno radi s drugim Apple uređajima pri prijenosu datoteka, fotografija i aplikacija, a njegovo sučelje vrlo je uredno. Najnoviji je macOS Big Sur, koji dolazi s unaprijed učitanim aplikacijama, a korisnici ga vole i zbog nove Dynamic Desktop značajke, kod koje se pozadina radne površine mijenja prema vremenu na trenutnoj lokaciji. Mac sustav radi isključivo na Apple uređajima te se ne može instalirati na uređaje drugih proizvođača.

Foto: Pexels

Linux OS brz je, besplatan i jednostavan za korištenje. Ima mnogobrojne značajke koje može ponuditi korisnicima, a među njima je i Live CD/USB, pomoću koje se može pokrenuti i isprobati operativni sustav bez instaliranja. Linux ima pakete koji se mogu instalirati kako bi se cijela grafika sustava temeljila na Windowsu. Najbolji je za programere i developere te nudi mnogo bolju sigurnost od Windowsa i macOS-a.

Ako ste pozorno pratili vodič, na dobrom ste putu da upecate dobru ponudu. Nakon kupnje laptopa priča o održavanju tek počinje, kako od ažuriranja softvera tako i do čuvanja baterije. Na tržištu su već dostupne tzv. long life baterije, a evo nekoliko savjeta kako možete produljiti njezin vijek:

1. Laptop uvijek mora ima oko sebe dovoljno prostora za ventilaciju, pa ga držite na stolu ili drugim sličnim površinama. A za optimalnu cirkulaciju zraka redovito čistite ventilacijske otvore. Izbjegavajte izlaganje visokim temperaturama.

2. Održavajte litij-ionsku bateriju na optimalnom stanju između 20 i 80% napunjenosti jer takve baterije mogu podnijeti između 300 i 1000 ciklusa punjenja i pražnjenja prije nego što dođe do smanjenja kapaciteta, pa je pametnije puniti ih češće i kraće nego ih svaki put isprazniti i zatim napuniti do kraja. Manji stres na bateriju produljuje njezin životni vijek.

3. Nekoliko puta godišnje odradite cijeli jedan ciklus pražnjenja i punjenja baterije. Napunite je na 100%, zatim je skroz ispraznite pa ponovno napunite do kraja. Operativni sustav tako preciznije pokazuje preostalo vrijeme rada ili stanje napunjenosti.

4. Optimizirajte postavke osvjetljenja zaslona. Što je svjetlost jača, baterija će se prije isprazniti. Bilo bi dobro laptop prije kratkog nekorištenja staviti u stanje mirovanja.

5. Ako nemate moderni operativni sustav (npr. Windows 10 i 11), koji automatski izvršava optimizaciju diska u pozadini, povremeno pokrenite defragmentaciju HDD-a.