Ulična rasvjeta, osvijetljene građevine, atrakcije i džamboplakati, električna svjetla automobila... Sve su to umjetni izvori svjetlosti koji ostavljaju velike posljedice na okoliš, a da toga nismo osobito svjesni. Svjetlosno onečišćenje odnosi se na svaku nepotrebnu emisiju svjetlosti, odnosno osvjetljavanje svakog prostora koji nije potrebno osvijetliti.
Riječ je o neprimjerenom ili pretjeranom korištenju umjetnog svjetla, a glavni su uzročnici ovog onečišćenja nepravilno postavljena vanjska rasvjetna tijela te postavljanje neekoloških rasvjetnih tijela.
Trećina stanovništva ne vidi Mliječnu stazu
Prema Atlasu svjetlosnog onečišćenja iz 2016. godine, čak 80% svjetske populacije živi pod nebom preplavljenim umjetnom svjetlošću, a čak 33% stanovništva sa Zemlje ne može vidjeti Mliječnu stazu. Štoviše, u nekim izuzetno osvijetljenim zemljama, kao što su Singapur, Kuvajt i San Marino, nebo je toliko napunjeno svjetlošću da je 99,5% zvijezda koje ljudi mogu vidjeti zapravo potpuno nevidljivo bez optičke pomoći.
Tek pojedina ruralna područja s manjim brojem stanovništva, poput Čada, Srednjoafričke Republike, Madagaskara i Sibira, najmanje su pod utjecajem svjetlosnog zagađenja i u tim je područjima Mliječna staza jasno vidljiva.
Životinjski i biljni svijet je dezorijentiran
Evidentno je kako planet iz dana u dan postaje sve osvjetljeniji, što znatno utječe na naše zdravlje, životinje i ekosustav u cijelosti. Naravno da nam je svjetlo potrebno u mnogobrojnim aspektima života, ali nažalost, priroda za to plaća veliku cijenu. Osvjetljavanje noćnog neba utječe na mnogobrojne životinjske vrste, mijenja njihovo ponašanje i navike.
Najdramatičniji primjer toga kako umjetno svjetlo može promijeniti ponašanje životinjskog svijeta svakako su morske kornjače. One koje se izlegnu na plažama često zbog umjetnog svjetla noću budu dezorijentirane i, umjesto prema moru, kreću se prema izvoru svjetlosti, zbog čega su u većem riziku od napada drugih grabežljivaca ili, pak, lutaju prometnicama, gdje riskiraju da ih udare vozila.
Ptice su također vrlo pogođene budući da njihove migracije uvelike ovise o svjetlosti zvijezda i Mjeseca, pa ih umjetna svjetla zgrada, komunikacijskih tornjeva i drugih građevina zbunjuju, dezorijentiraju i pogrešno navode. Svjetla privlače i insekte, primarni izvor hrane za ptice i druge životinje, koji u dodiru s izvorom svjetla umiru pa se time narušava i hranidbeni lanac životinjskog svijeta.
Nisu ugrožene samo životinje nego i biljni svijet. Zbog izloženosti umjetnom svjetlu tijekom noći sve više biljaka i stabala cvjeta izvan sezone jer svjetlost utječe na otvaranje njihovih pupoljaka ostavljajući ih ranjivim na hladnim temperaturama prije pravog početka proljeća, a to utječe i na voćke te usjeve koji prerano vegetiraju.
Kod ljudi je poremećen cirkadijski ritam
Normalna i prirodna izmjena dana i noći osim što je važna za pravilno funkcioniranje ekosustava bitno utječe i na cirkadijski ritam, tzv. unutarnji sat (ciklus spavanja i budnosti) kod ljudi. Ovisno o cirkadijskom ritmu naše tijelo proizvodi melatonin - hormon spavanja, a čija regulacija ovisi o svjetlu i tami.
Ako smo izloženi svjetlu dok spavamo, proizvodnja melatonina može se suzbiti, što može dovesti do poremećaja spavanja, nesanice, glavobolje, depresije, anksioznosti, kardiovaskularnih bolesti, stresa i drugih zdravstvenih problema (neka istraživanja povezuju poremećaj cirkadijskog ritma s rizikom nastanka pojedinih vrsta karcinoma kao što je karcinom dojke). To je jedan od razloga zbog kojih stručnjaci često savjetuju da za bolji san prije spavanja smanjimo izloženost svjetlu, televizoru, mobilnim i drugim pametnim uređajima koji nas osvjetljavaju.
Što poduzimamo u vezi s tim?
Da svjetlosno onečišćenje nije mali problem, te da Hrvatska ide u korak sa svjetskim trendovima svjedoči Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je prošle godine stupio na snagu. Prema navedenom sve jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti postojeću rasvjetu s odredbama Zakona u roku od 12 godina, a općine i gradovi već su počeli implementaciju tih odredbi.
Pojedini gradovi i općine odlučili su se za provedbu ovih projekata u suradnji s tvrtkom HEP ESCO. HEP ESCO realizira projekte modernizacije javne rasvjete prema modelu ESCO/EPC, koji se temelji na ugovoru s jamstvom uštede, u skladu s novim okolnostima u regulativi. Do sada su prema tome modelu realizirani projekti modernizacije javne rasvjete u Općini Stupnik i Gradu Zaprešiću, a projekt je ugovoren i s Gradom Osijekom na čijem će se području zamijeniti 11.086 postojećih rasvjetnih tijela suvremenim LED svjetiljkama. Osim navedenog bit će implementiran sustav nadzora upravljanja, regulacije, mjerenja i verifikacije ušteda, a koji omogućuje daljinsko upravljanje i nadzor.
Nakon rekonstrukcije potrošnja električne energije za javnu rasvjetu smanjit će se za 7,5 milijuna kilovatsati godišnje u odnosu na dosadašnju, a to će omogućiti povrat investicije od 30,8 milijuna kuna u roku od osam godina.
ESCO ugovor s garancijom učinka ne predstavlja zaduženje jedinicama lokalne samouprave te povećava investicijski potencijal za druge razvojne projekte. To praktički znači da nakon završene modernizacije javne rasvjete i tijekom cijelog ugovornog razdoblja pružanja energetske usluge (8 godina), Grad Osijek neće imati nikakvih dodatnih troškova. Nakon isteka ugovornog razdoblja, svjetiljke i sva prateća oprema prelaze u vlasništvo Grada Osijeka, a trošak električne energije za javnu rasvjetu iznosit će tek oko jedne četvrtine dosadašnjeg.
Osim energetskih i financijskih ušteda, ovakva modernizacija javne rasvjete pridonijet će zaštiti okoliša smanjenjem emisije CO2 i svjetlosnog onečišćenja u skladu s EU direktivom, što će, nadamo se, donekle pomoći u očuvanju biološke raznolikosti te zaštiti noćnog neba.