Upravo su spoj prekrasnog pejzaža francuske rivijere i elementi sofisticiranog europskog stila kina ono što ovaj filmski festival čini središtem glamura i holivudske kreme. Gotovo 73 godine Cannes je mjesto prvih projekcija koje nerijetko postaju najveći filmski klasici. Mnogi su proslavljeni glumci i režiseri svoju šansu dobili upravo u ovom ljetovalištu. Zahvaljujući ulogama u kojima su debitirali, izgradili su zavidne karijere. Iako je festival službeno svoj prvi crveni tepih rasprostro 1946. godine, prvi su počeci zapravo vezani za nesretnu 1938. Donosimo vam nekoliko zanimljivih činjenica vezanih za ovaj prestižni filmski festival.
Zbog Hitlerova napada festival je otkazan
Francuski državni službenik po imenu Philippe Erlanger te je 1938. pokrenuo realizaciju dugogodišnje ideje o organiziranju francuskog filmskog festivala, koji je trebao biti odgovor na festival u Veneciji, koji je glasio kao sredstvo fašističke i nacističke propagande. Erlanger je želio uključiti i holivudsku industriju i poručiti svima da su dobrodošli te je festival, koji je tad nosio naziv Le Festival International du Film, bio zakazan za 1. rujna 1939. godine.
Međutim, nesretni je preokret tog dana spriječio daljnje održavanje festivala i zatvorio njegova vrata do daljnjeg; Njemačka je na čelu s Hitlerom napala Poljsku i tako počela Drugi svjetski rat te se zavjesa nakon prve projekcije filma, ''Quasimodo'' Williama Dieterlea - spustila. Festival je nakon toga ponovno uskrsnuo u listopadu 1946. godine, a od tada se održava gotovo svake godine u svibnju.
Fellinijev 'Slatki život' nije svima bio sladak
Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća Cannes je bio pretežito europska ''stvar'' - barem kad je bila riječ o filmovima koji su osvajali Le Grand Prix, koji su 1955. godine organizatori preimenovali u nagradu Palm d'Or. Najveću prašinu do tada izazvao je film ''La Dolce Vita'' (''Slatki život'') Federica Fellinija, koji je 1960. godine pobijedio i odnio Palmu. Iako je ovaj trosatni crno-bijeli film obilježio filmsku povijest, tad je izazvao veliku reakciju javnosti, a osobito Vatikana.
Naime, ''Slatki život'' su u vrijeme nastanka zbog njegove radnje smatrali skandaloznim te su crkveni i konzervativni krugovi pozivali na njegovu zabranu, a iz Vatikana je stigao komentar da se film preimenuje u ''Odvratni život''. Sličan je tretman godinu dana kasnije dobio i film ''Viridiana'' redatelja Luisa Buñuela zbog priče o redovnici koja je preispitivala svoje katoličke zavjete. No usprkos svim komentarima film je trijumfirao i pokupio prestižnu nagradu.
Dominacija holivudske produkcije
Nakon europske dominacije svjetla reflektora napokon je ugledala i američka produkcija. Tako je antiratna satira ''Mash'' Roberta Altmana 1970. godine osvojila glavnu nagradu i najavila dolazak ''novog Hollywooda'', odnosno američkog novog vala u Croisette. Od tada je Cannes postao podloga za karijere koje desetljećima definiraju američku kinematografiju. O tome svjedoče i uspjesi današnjih najpoznatijih američkih redatelja.
Steven Soderbergh 1989. trijumfirao je i proslavio se s filmom ''Seks, laži i videovrpce'', a Quentin Tarantino 1994. pobijedio je s filmom ''Pakleni šund'' (''Pulp Fiction''). Iako je Cannes odlična odskočna daska za sve koji žele pokoriti svjetsku filmsku scenu, samom se festivalu ne mogu pripisati sve zasluge. Talent, rad i upornost karakteristike su koje guraju glumce, redatelje i scenariste u sam vrh filma, no ovaj je festival odlična prilika da se čuje za njih.
Želite li posjetiti jedan od najprestižnijih filmskih festivala i prvi uživati u najboljim filmskim projekcijama? Od 10. veljače do 10. travnja 2020. plaćajte Addiko MasterCard® kreditnom karticom i osvojite neprocjenjivo iskustvo - posjetite 73. Filmski festival u Cannesu.