U članku „Za 50 godina“, objavljenom davne 1931., Churchill je iznio svoja predviđanja o tome kakva nas budućnost čeka. Između ostalih futurističkih tema pisao je i o mesu koje će biti uzgojeno u kontroliranim uvjetima. To se ostvarilo 2013. godine kad je proizveden prvi burger u laboratorijskom pogonu.
Stručnjaci koji se bave budućnošću prehrane predviđaju kako ćemo promijeniti način konzumiranja hrane te koje su to nove namirnice koje će se pojaviti u našoj prehrani. Jedna od njih je i futurologinja dr. Morgaine Gaye, koja predviđa da će planovi prehrane postati personalizirani kako bi odgovarali našim zdravstvenim potrebama i fizičkom stanju. Zahvaljujući razvitku tehnologije i digitalnih alata, bolje ćemo razumjeti što jedemo i kako jedemo.
U nastavku vam donosimo nekoliko trendova koje ćemo zateći u budućnosti i na što se moramo pripremiti.
Personalizirana prehrana
Umjesto današnjih modernih ponuda koje se nalaze na jelovnicima restorana, budućnost uključuje dublje razumijevanje prehrane i zdravlja. Futurologinja Gaye ističe kako je sve u mikrobiologiji naših crijeva, što će onda i potaknuti veći interes za personaliziranu prehranu potrošača. Dr. Gaye surađuje sa znanstvenicima koji razvijaju uređaj koji bi pohranjivao DNK korisnika i druge biometrijske podatke. Kad osoba puhne u njega, uređaj može otkriti nedostatke vitamina i minerala korisnika te skenirati sadržaj hladnjaka kako bi pronašao savršeno jestivo rješenje.
Moderna prehrana svodi se na nekoliko glavnih namirnica, poput krumpira, pšenice, riže i sl. Zbog toga je danas intolerancija na hranu toliko rasprostranjena. Zato je važno uvesti različite namirnice kao što su heljda, kvinoja, ječam jer je to upravo mehanizam za prevenciju intolerancije. Biljka budućnosti - heljda - ne sadrži gluten i izvrsna je alternativa klasičnom pšeničnom brašnu. U ovom užurbanom ritmu življenja važno je da svi obroci budu zdravi.
Tako je dr. Gaye, koja je sudjelovala na ovogodišnjem Digital Takeoveru, pripremila recept za zdravi desert od hrskavih lješnjaka, cimeta, datulja i heljde koji svatko od nas može napraviti doma.
Ovaj kremasti hladni desert ne sadrži šećer, koji smo dosad navikli koristiti, a izvrsna zamjena za njega su datulje i med. Tekstura, koju je dr. Gaye isticala, postiže se lješnjacima i indijskim oraščićima, a dodatnu hrskavost na gornjem sloju možete napraviti i s Lino Nutri Balance oats. S ovom slasticom se možete igrati, a ako volite osjetiti još više voća u njoj, dr. Gaye preporučuje da u voćnu kašicu od marelice dodate jabuke ili suhe šljive. Recept za ovaj desert pogledajte ovdje.
Sladoled koji se ne topi
Zamislite da vam se sladoled usred ljeta ne topi. Iako zvuči kao nemoguća misija, dr. Gaye objašnjava kako je tekstura hrane poprilično neistraženo područje. Previše pažnje posvećujemo okusu, primjerice kombinacijama slatkog i slanog, a trebali bismo obratiti pozornost i na to kako tekstura utječe na okus u ustima.
Ova futurologinja nedavno je dodatno razvila i unaprijedila sladoled koji ne kapa, a ideja je prvotno potekla od Japanaca, i to sasvim slučajno kad su znanstvenici Centra za istraživanje razvoja bioterapije iz Kanazawe tražili rješenje za farmu jagoda ako ih pogodi prirodna katastrofa. Tajna je u polifenolu, ekstraktu iz jagode, zbog kojeg sladoled može zadržati oblik mnogo dulje od običnog sladoleda jer sprečava da se voda i ulje razdvoje. Ovo je savršeno rješenje za mjesta poput Australije, gdje temperature sežu preko 40 Celzijevih stupnjeva i teško je držati sladoled, a da vam ne curi niz ruku.
Insekti kao izvori proteina
Jeste li spremni u restoranu naručiti burgere ili snackove napravljene od insekata? Iako je ovaj trend već aktualan u nekim zemljama, poput Tajlanda, Kine, Brazila ili pojedinih afričkih država, on još nije u potpunosti zaživio u europskim i zapadnim zemljama svijeta.
Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu UN-a, jestivi insekti sadrže visokokvalitetne bjelančevine, vitamine i aminokiseline.
Uzgoj insekata smatra se održivim načinom proizvodnje hrane i cilj je borba protiv pothranjenosti u nerazvijenim zemljama. Želi se i postići smanjenje konzumacije i proizvodnje „klasičnog“ mesa u svakodnevnoj prehrani zbog štetnog utjecaja na okoliš.
Printanje hrane - novo kuhanje
3D printanje već je poprilično poznato u svijetu, ali da ćete moći isprintati sendvič ili ručak umjesto skuhati ga ili ispeći, nitko nije baš toliko daleko razmišljao. Na tržištu su već sada dostupni 3D printeri za hranu, i to za kućnu uporabu te po pristupačnoj cijeni. Za tiskanu hranu možete i dalje koristiti veliki raspon sastojaka i pritom pojesti zdravo jelo. Ovakav način „kuhanja“ nije još dosegnuo svoj potpuni potencijal, ali će zasigurno uvelike utjecati na prehrambenu industriju.
Znanstvenici i futurolozi inzistiraju na promjeni prehrane, prihvaćanju novih namirnica i načina jedenja. Zbog sve veće prenapučenosti Zemlje i ograničenih resursa jednostavno nema dovoljno hrane za sve ljude. Istraživanja u prehrambenoj industriji i brzi napredak tehnologije pružaju nove perspektive o tome što će se nalaziti na našem tanjuru u budućnosti.