Prema finskom zakonu iz 1943., sva djeca u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju imaju pravo na besplatan školski obrok, a pakirani ručkovi od doma nisu dopušteni. Obrok mora biti raznovrstan i uravnotežen te se mnogo pažnje pridaje učenju finskih običaja i manira koji nalažu lijepo ponašanje za stolom. A u Italiji je školska prehrana subvencionirana ili besplatna, ovisno o primanjima roditelja i broju djece u obitelji. O školskoj prehrani brinu se lokalne vlasti i gotovo 60% njih trudi se nabavljati organsku, zdravu i domaću hranu.
Kad je riječ o školskim obrocima, Francuska je država koja njeguje svoju tradicionalnu kuhinju, a posebno je zanimljivo da joj je, osim kvalitetne hrane, važan element društvenosti. Naime, učenicima je osigurana pauza od 60 do 90 minuta, uz najmanje pola sata za jelo, što omogućuje djeci da jedu ugodnim tempom i u opuštenoj atmosferi. Što se tiče Portugala, njihov školski jelovnik uključuje: juhu od povrća, glavno jelo od mesa ili ribe, to jest plodova mora i tjestenine, riže ili krumpira te crni kruh, salatu od povrća i desert od sezonskog voća. Jedino dostupno piće je voda. Neke škole o vlastitom trošku osiguravaju i dodatne jutarnje ili popodnevne užine, koje se sastoje od kruha s maslacem, sira ili šunke, a povremeno i mlijeka i voća.
Navedene informacije o školskoj prehrani u određenim zemljama Europske unije pružila je Europska platforma za investiranje u djecu (EPIC). Svoje je istraživanje objavila prošle godine s ciljem isticanja potencijalnih prednosti koje školski obroci mogu imati za učenike. Hrvatska praksa, nažalost, nije bila uključena u rad, pa smo odlučili sami istražiti kakva je školska prehrana kod nas. Prikupili smo jelovnike triju osnovnih škola iz različitih predjela Hrvatske i usporedili ih sa smjernicama koje je izdalo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.
Što kažu roditelji osnovnoškolaca?
Unatoč tome što bi hrana u školama trebala biti svima dostupna, nedavno provedeno istraživanje pokazuje kako obroke u školi konzumira samo 60% posto učenika, a još je alarmantniji podatak da tek 15 posto učenika kod kuće redovito jede voće i povrće.
- U osnovnoj školi moje djece ravnatelju je jako stalo do toga da zadrži školsku kuhinju, ali nam je sam rekao na roditeljskom sastanku da se premalo djece uključuje. Škole su na mukama jer s jedne strane žele pružiti djeci kvalitetne obroke, a s druge strane ne žele preopteretiti obiteljske budžete. Cijena obroka u njihovoj školi je 8 kuna na dan. Jasno mi je da se za tu cifru ne može dobiti vrhunska hrana, ali neko rješenje se mora pronaći - govori nam 35-godišnja Petra iz Zagreba.
- Prehrana u školi dobra je iz vrlo praktičnih razloga, kao roditelji ne moramo se brinuti jesu li djeca što ponijela od kuće, hoće li biti gladna ili pripremati meni za cijeli tjedan. Ipak, više se puta događalo da je hrana bila jednolična, pa su djeca preskakala užinu, na kraju smo odustali od prehrane u školi - priznaje nam Martina te dodaje kako bi bila ustrajnija da su njena djeca u školi jela više svježeg voća i povrća.
S ciljem da se slične situacije izbjegnu u što većoj mjeri, Kaufland od 2017. provodi akciju putem koje osnovnoškolcima na tjednoj bazi osigurava svježe voće i povrće, ne bi li na taj način školama pomogao da lakše ostvare ciljeve iz Nacionalnih smjernica. A uskoro počinje i natjecanje za školsku godinu 2022/2023. te potraga za partnerskim školama koje će se istaknuti svojim kreativnim vještinama. Od 25. travnja 2022. Kaufland će na svojim stranicama objaviti sve detalje ovogodišnjeg natjecanja.
Potreban cjelovit pristup školskoj prehrani
Prema posljednje dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj djeluje 2027 osnovnih škola i od toga je organiziranu prehranu imalo 70,6% državnih osnovnih škola i 95,5 posto privatnih osnovnih škola s organiziranom prehranom.
Kad je riječ o školskoj prehrani, problematično je to što, iako su osnivači osnovnih škola dužni temeljem zakonskih propisa osigurati prehranu, u praksi postoje velike razlike u načinu provođenja školske prehrane. Kako navodi ministarstvo u Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika, razlog tomu je taj što hrvatske osnovne škole imaju različite mogućnosti te različita iskustva u planiranju i organiziranju obroka za svoje učenike.
Nutricionistički savjeti
Smjernice koje bi osnovne škole prilikom pripreme hrane trebale slijediti preporučuju korištenje što manje šećera, pa tako za desert valja poslužiti nešto na bazi voća ili mlijeka umjesto kolača. A preporučuju se i smanjivanje soli te nedosoljavanje tijekom konzumiranja obroka. U cilju smanjivanja unosa soli savjetuje se korištenje različitog bilja i začina kao zamjene za sol. Isto tako, trebale bi se pripremati raznovrsne salate, kombinirati vrste prema različitim bojama i jelovnike uvijek prilagoditi sezoni.
Prehrana školske djece, složni su stručnjaci, mora biti utemeljena na piramidi zdrave prehrane, u kojoj su zastupljene sve važne namirnice, a osnovna pravila zdrave prehrane kod djece slijede nekoliko jednostavnih smjernica.
- Za djecu školske dobi preporučuje se do 5 obroka na dan, a doručak u prehrani djece doista jest jedan od najvažnijih obroka u danu, slažu se stručnjaci, ponajprije zbog toga što doručak dokazano pozitivno utječe na učenje i pamćenje djece.
- Djeca bi trebala konzumirati prehranu bogatu nezasićenim izvorima masti, kao što su maslinovo ili ulje uljane repice, što manje šećera i soli, što više kalcija, a riba bi se na dječjim jelovnicima trebala naći barem dva puta na tjedan, pri čemu se prednost daje ribi bogatoj omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, srdele i pastrve.
- Hrana koja sadrži visok postotak ugljikohidrata, poput kruha, krumpira, riže i žitarica, opskrbljuje nas energijom i važnim nutrijentima, uključujući željezo, i vitaminom B, pa bi hrana koja pripada ovoj skupini namirnica trebala činiti trećinu ukupnog energetskog unosa, koji se kod dječaka osnovnoškolske dobi kreće između 1970 i 2700 kalorija, a djevojčice bi na dan trebale pojesti hrane u vrijednosti od 1740 do 2010 kalorija.
- Hrana poput sira, jogurta i mlijeka važan je izvor kalcija te ostalih minerala i vitamina važnih za rast i razvoj. Važno je birati proizvode s manjim udjelom masnoća.
- Voće i povrće osiguravaju nam nužne nutrijente, poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali težiti povećanju udjela povrća i voća u prehrani jer su bogati vodom i mogu pomoći kontrolirati unos kalorija. Trebalo bi osigurati pet porcija voća i povrća na dan. Porcija teži oko 80 grama i uključuje svježe, kuhano, zamrznuto i sušeno voće i povrće te prirodne sokove.