Djed Božićnjak kao i svake godine badnju večer provesti će radno, raznoseći poklone širom svijeta. U tijeku su zadnje pripreme.
Patuljci i vilenjaci razvrstavaju zadnja pisma i poklone, a kako bi svatko na vrijeme dobio ono što si je zaželio veselom starcu bijele brade uz patuljke i vilenjake, kao i svake godine pomagati njegovi najvjerniji prijatelji – sobovi.
Njih osam (Dasher, Dancer, Prancer,Vixen,Comet, Cupid ,Donner i Blitzen) na čelu s Rudolfom prema legendi uskoro će pojesti čarobne lišajeve koja će im dati moć letenja kako bi u jednoj noći mogli obići cijeli svijet i razveseliti djecu širom svijeta.
Zašto baš sobovi vuku saonice Djeda Božićnjaka?
Po svojoj energetskoj učinkovitosti sobovi su najotpornije kopnene životinje. Kao i u većini božićnih legendi sobovi su i u stvarnosti životinje poznate po svojim putovanjima koje godišnje proputuju do pet tisuća kilometara.
Prema pisanju zgzoo.com sobovi nastanjuju područje sjeverne Europe, Sibira i sjeverne Amerike gdje prevladavaju guste crnogorične šume - tajge, sa zonama oskudne vegetacije – tundrama. U tim predjelima suočeni su s ekstremno niskim temperaturama od kojih ih štiti gusti krzneni kaput, tamno-smeđe do gotovo bijele boje ovisno o podvrsti, sezoni, spolu ili regiji iz koje dolaze.
Šuplja, vrlo oštra dlaka, pomaže u zarobljavanju topline blizu površine tijela. Tjelesnu temperaturu teladi čuva i tzv. smeđe masno tkivo koje ima važnu ulogu u regulaciji i proizvodnji tjelesne topline. Starenjem, količina smeđeg masnog tkiva se smanjuje te životinja toplinu mora proizvoditi radom mišića.
Protiv propadanja pri hodanju kroz duboki snijeg, tanak led i prlikom plivanja potpomažu im veliki i široki papci. Izvrsni su plivači i mogu preplivati velike rijeke i jezera tokom dugih migracija.
Sobovi komuniciraju međusobno vizualnim, zvučnim i kemijskim signalima. Imaju istančan osjećaj za miris koji im omogućuje pronaći hranu zakopanu duboko pod snijegom. Primarno su herbivori, a hranu nalaze nedaleko od tla gdje brste nisku vegetaciju.
Lišajevi su važan sastavni dio njihove prehrane, osobito u zimskim mjesecima, ali ih ne jedu isključivo. Važna su vrsta plijena za velike grabežljivce poput medvjeda i vuka, koji im naročito prijete tokom prvih tjedana života i u vrijeme sezone parenja.
Zahvaljujući papcima i specifičnoj tjelesnoj izolaciji mogu sa samo malo hrane, najčešće mahovine prijeći tisuće kilometara bez obzira da li putovale same kao divlje životinje ili pak vukući saonice Djeda Božičnjaka.
Svi koji vjeruju o legendu o sobu Rudolfu i njegovim prijateljima kao alfa mužjacima mogli bi se razočarati.
Znanstvenici, naime tvrde da se muški sobovi tijekom sezone parenja previše potroše da bi zimi imali dovoljno energije da istovremeno vuku teške terete i održavaju tjelesnu temperaturu.
Također, većini iskusnih i snažnih muških sobova početkom prosinca otpadaju rogovi, a u vrijeme Božića imaju ih uglavnom ženke i mladi neiskusni sobovi.
Ipak Djed Božićnjak je poseban. Zajedno sa svojim prijateljima sobovima, bili oni mužjaci ili ženke predvođeni Rudolfom na božićno jutro razveseliti će mnoge ljude i životinje širom svijeta.