Crvenouha kornjača jedna je od 100 najnepoželjnijih životinjskih vrsta na svijetu, a na popisu zemalja koje su zabranile njihov uvoz nalazi se i Hrvatska.
Zašto je nekada najdraži kućni ljubimac postao državni neprijatelj?
'Domaćoj' barskoj kornjači, ali i mnogim drugim biljnim i životinjskim vrstama prijeti izumiranje,zahvaljujući neodgovornim vlasnicima koji su svoje akvarijske kornjače bacili u gradske potoke i jezera. Uz crvenouhe kornjače u Hrvatskoj postoje još mnoge strane invazivne životinjske vrste.
10 'najinvazivnijih' životinjskih vrsta u Hrvatskoj:
- Tigrasti komarac
- Krumpirova zlatica
- Crvenouha kornjača
- Raznolika trokutnjača
- Harlekin božja ovčica
- Nutrija
- Signalni rak
- Mungos
- Sunčanica
- Kalifornijska pastrva
Podaci su to Državnog zavoda za zaštitu prirode, a predstavljaju najaktualnije životinje.
Zajedničko im je da su konkurencija domaćim vrstama. Brže se razmnožavaju, imaju velik broj potomaka, po pitanju hrane nisu izbirljive i nemaju prirodnih neprijatelja.
Kao takve ozbiljna su prijetnja autohtonim biljkama i životinjama, ali i ljudima.
Signalni rak u Korani
Signalni rak koji je prošle godine pronađen u rijeci Korani trenutno je najveća briga zaštitara prirode. Kao i većina egzotičnih vrsta tamo je završio ljudskim nemarom.
Kako su nam rekli u Državnom zavodu za zaštitu prirode postoji mogućnost da je tamo bačen namjerno. Izravna su prijetnja zavičajnim riječnim rakovima, a mogu prouzročiti i velike materijalne štete. Slična situacija je i s drugim vrstama.
Ugrožavaju i ljude
Školjka raznolika trokutnjača hidroelektranama na Dravi stvara milijunske štete, dok su tigrasti komarci poznati prijenosnici različitih virusa. Krumpirove zlatice smanjuju proizvodnju krumpira, a nutrija koja živi uz rijeke, jezera ili u močvarnim područjima osim što direktno utječe na urušavanje nasipa i obala u kojima kopa duboke tunele, poznata je kao glodavac koji obožava jesti šećernu repicu i kukuruz, čime poljoprivrednicima čini velike štete.
Sve je počelo s mungosima
Najstariji primjer invazivne vrste su indijski mungosi koji su 1910. doneseni na otok Mljet kako bi uništavali poskoke.Danas su prisutni na pet otoka: Mljetu, Korčuli, Hvaru, Čiovu i Škrdi, a unesen je i na poluotok Pelješac odakle se polako počeo širiti obalom.
Mungos je predator koji osim zavičajnih gmazova i vodozemaca jede i neke biljke. Osim što je štetočina mungos je prijenosnik nekih bolesti poput bjesnoće i leptospiroze.