Znate li zašto je pas najbolji čovjekov prijatelj? Ako ne znate pozivamo vas da OVDJE saznate.

I dok odgovor na pitanje zašto smo najbolji prijatelji znamo, način na koji smo to postali manje je jasan.

Naime, postoje mnoge teorije o porijeklu pasa kojima je jedino zajedničko da su teorije koje se temelje na pretpostavkama, a ne na konkretnim dokazima.

Najčešće spominjana teorija jest da je pas nastao pripitomljavanjem vuka odnosno vučjih štenaca koje je čovjek nastavio uzgajati, odgajati i prilagođavati svojim potrebama. Najčešće obučavajući ih za lov, ali i kao pse čuvare.

Također, brojne teorije koje se bave odnosom čovjeka i psa tvrde kako su psi u odnosu na divlje vukove tolerantniji i spremniji za suradnju što im je pomoglo da razviju kognitivne sposobnosti slične ljudskima.

Kako bi to znanstveno dokazale suosnivačica bečkog Wolf Science Centra Friederike Range u suradnji s kolegicama Zsófijom Virányi i Caroline Ritter sa Sveučilištu u Beču provele su zanimljivo istraživanje.

Za potrebe istraživanja u sklopu Centra odgojili su i promatrali čopor od osam pasa i čopor od devet vukova. Odgajani i promatrani su odvojeno, ali pod istim uvjetima. Životinje unutar čopora bile su stare samo 10 dana.

Tijekom istraživanja promatrali su njihovo ponašanje i međusobnu interakciju među članovima čopora.

Rezultati istraživanja bili su drugačiji od očekivanih.

Za razliku od vukova psi su od početka formirali jasnu hijerarhiju, s dominantnijim psima kojima su se niže rangirani članovi čopora pokoravali.

U odnosu na pse vukovi su pokazali veći stupanj tolerancije unutar čopora, ali i spremnosti na međusobnu suradnju.

Primjerice, tijekom hranjenja životinje su uparivale ( više rangirani s niže rangiranim članom čopora). Više rangirani pas uvijek je prvi preuzeo kontrolu nad hranom. Za razliku od pasa kod kojih se znalo tko jede prvi, čopor vukova dijelio je hranu.

- Vukovi međusobno jako dobro surađuju. Dođe li do neslaganja ili trenutka da se donese važna odluka vukovi prije donošenja iste puno međusobno komuniciraju. Kod pasa to nije tako. Najviše rangirani član čopora, niže rangiranog psa kažnjavao je i zbog najmanjeg prijestupa - objašnjava rezultate istraživanje Friederike Range.

To se vidjelo u drugom testu. Kako bi pronašle hranu životinje su morale pratiti jedna drugu ( morale su komunicirati).

Tolerantnost i spremnost na suradnju vukovima se isplatila jer su zajedničkim snagama prije otkrile hranu.

Voditelji istraživanja  u zaključku istraživanja u odgovoru na pitanje  zašto su se dominantniji psi pokazali manje tolerancije prema ostalim članovima čopora  pretpostavljaju kako je za to kriv čovjek koji je nekad davno prilikom pripitomljavanja vukova birao najpokornije pojedince koje je zatim prilagođavao svojim potrebama.

Zato, iako su vukovi tolerantniji unutar čopora vukova, psi su spremniji prihvatiti društvene norme koje čovjek od njih očekuje.

U čoporu koji čine čovjek i pas na vrhu hijerarhije uvijek je čovjek. Najbolji prijatelj ili najvjerniji pratitelj, odlučite sami.

Za kraj, važno je reći da životinje korištene u istraživanju prilikom pokazivanja dominacije  nisu pokazivale agresiju onako kako mnogi zamišljaju ili kako neki dreseri pasa kad govore o dominaciji i pokoravanju žele prikazati.