Svježe kupljeno voće i povrće najradije biste odmah pospremili u hladnjak, no neko povrće i voće još brže propada u hladnim uvjetima hladnjaka, objašnjava inženjerka fitomedicine i agronomkinja Diana Marjanović, osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info.
POGLEDAJTE VIDEO:
Drugo voće i povrće čak razvija opasne spojeve koji mogu ozbiljno utjecati na ljudsko zdravlje.
No ako nemate podrum ili hladniju smočnicu gdje biste mogli držati hranu, Diana preporučuje da nabavite drveni ormarić te ga postavite u kuhinju, dalje od topline.
- Čak ga možete staviti i u negrijani dio hodnika koji se nalazi blizu vrata. Ormarić će zaštititi povrće od izvora svjetlosti, a ako je postavljen blizu ulaznih vrata u stan, zrak će redovito strujati što će smanjiti propadanje i trulež - objašnjava agronomkinja Diana Marjanović.
Neke vrste voća i povrća trebaju se skladištiti odvojeno, bez obzira na to gdje se nalaze. Plin etilen, prirodni plin koji neki plodovi emitiraju, može ubrzati proces zrenja drugog voća i povrća, a jednostavno nekad ne želite da vam plodovi i povrće brzo sazru i potrule, prije nego što ih pojedete.
- Jabuke, marelice, grožđe, nektarine, šljive, rajčice i kruške ispuštaju puno etilena pa se preporučuje držati ih podalje do kupina, kupusa, mrkve, cvjetače, kelja te svog lisnatog povrća, jagoda, krastavaca i lubenica - objašnjava Diana. Zato, primjerice, u hladnjaku je jabuke ili kruške pravilno držati na donjim policama jer etilen je teži od zraka i zadržat će se dolje.
Zeleno lisnato povrće koje od tog plina brže propada drži se na gornjim policama hladnjaka.
Isto vrijedi i za mladi luk. On ne ispušta etilen i sadrži puno više vlage nego zreli luk pa se drži u hladnjaku na gornjim policama.
Najbolje mjesto za čuvanje voća i povrća je hladno i suho mjesto. Tako biste vani trebali uvijek čuvati rajčice, koje na izrazito hladnom ne mogu dozreti, a zrele će izgubiti aromu, te banane, krumpir, luk, češnjak, limun... Lubenice gube aromu i crvenu boju ako se u hladnjaku čuvaju dulje od tri dana.
Postoje pravila i za čuvanje lisnatog povrća, poput mladog kupusa i kelja, karfiola, blitve, raštike i svih vrsta zelenih salata.
- Najbolje ih je čuvati u hladnjaku ili hladnoj prostoriji, glavicama okrenutim prema dolje. Poželjno je da se međusobno ne dodiruju kako biste spriječili stvaranje vlage. Kao i ostalo povrće, nikad im ne biste smjeli skidati listove i prati ih zbog povećane vlage među listovima. Svježe glavice salate poželjno je pohraniti u hladnjak u perforiranu vrećicu s nekoliko listova papirnatih ručnika koji će upijati vlagu - savjetuje Diana. Temperaturu hladnjaka podesite na 3,5 - 4,5°C.
- Perforacijske vrećice vrlo lako možete napraviti i u kućnoj radinosti tako da se na vrećici od tri litre probuši 20 rupa. Za to vam mogu poslužiti i vrećice od kruha s rupicama koje vam ostanu čiste (bez mrvica) ili koje preokrenete na drugu stranu - savjetuje te dodaje da je korjenasto povrće najbolje čuvati na tamnom i hladnome mjestu gdje postoji optimalno strujanje zraka. To može biti i najhladniji dio kuhinje, koji je udaljen od topline i svjetlosti, a gdje vam je u domu općenito najhladnije možete otkriti tako da napravite malo istraživanje. Četiri ili pet termometara postavite u nekoliko prostorija pa izmjerite temperaturu. Napravite “skladište” tamo gdje je temperatura - najniža.
Koliko god bilo vruće, krastavce, papriku i rajčicu uvijek držite vani
Ljetno povrće, poput rajčica, paprika i krastavaca, voli biti na sobnoj temperaturi jer tako bolje dozrijeva. Rajčica na sobnoj temperaturi zadržava i svoj okus. Možda joj se u hladnjaku može produljiti rok konzumacije, ali tad pretjerano gubi vlagu, postaje smežurana i bezukusna te definitivno drugačijeg okusa nego kad se drži vani, kaže agronomkinja Diana Marjanović.
KAKO SE SPREMAJU U HLADNJAK?
* Bez ambalaže: artičoke, celer, cikla, dinja, grožđe, kupus, mahune, poriluk, prokulice, tikvice, trešnje, zeljasto povrće.
* U papirnatoj vrećici: bamije, gljive.
* U plastičnoj vrećici ili kutiji (vrećica se ne zatvara ili koristite vrećicu s rupicama): blitva, brokula, grašak, kukuruz, mladi luk, mrkva, salata.
Čuvanje lako kvarljiva voća
Jagode, borovnice, maline i kupine preporučuje se čuvati u hladnjaku, složene u jednom sloju, bez dodirivanja. U hladnjak spremajte samo neoštećeno voće kako biste spriječili širenje zaraze i propadanje ostalog voća. Ako se nakupilo soka u posudicama, na pladanj stavite ubrus.
U hladnjaku se drže šipak i grožđe
- U hladnjaku se najbolje čuvaju jabuke. Na sobnoj temperaturi propadaju deset puta brže.
- Kutija za čuvanje hrane u hladnjaku štiti svježe voće i povrće te zadržava vlagu pa ostaje dulje svježe.
- Čuvanje u perforiranim plastičnim vrećicama odlično je za blitvu, brokulu, mladi luk, mrkvu i salatu.
- U hladnjaku se drže i brokula, kupus, kelj, cvjetača, višnje, grožđe, šipak, bobičasto voće, gljive te patlidžan.
Na sobnoj temperaturi bez vlage
- Čuvaju se krastavci, limun, rajčice, tikve, paprika, grašak, običan luk
- Rajčica, lubenica, patlidžan, češnjak, limun i grašak.
- No i tu postoji trik. Do pune zrelosti, kaže, tako se čuvaju marelice, nektarine, breskve, kruške i šljive, a nakon toga ih se stavlja u hladnjak.
NEUGODNI I BEZOBRAZNI U VEZI: Ove horoskopske znakove nitko ne želi blizu