Svježe povrće ima kratak rok trajanja i ovisno o vrsti, čak i u hladnjaku može izdržati od tri do 14 dana. No smrzavanjem možete očuvati hranjive sastavnice i produljiti trajanje do 12 mjeseci. U pojedinim slučajevima smrznuto povrće čak ima veću hranjivu vrijednost od svježe, osobito ako je vrijeme između berbe i smrzavanja bilo jako kratko. S druge strane, nutrijenti poput vitamina B i vitamina C osjetljivi su na smrzavanje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ako želite sami zamrznuti povrće, birajte svježe i neoštećeno. Kratko ga blanširajte prije smrzavanja jer na taj način čuvate boju, okus i nutritivnu vrijednost namirnica. Ne treba blanširati papriku, rajčicu i kukuruz.
Konzervirano i fermentirano povrće
Konzerviranje i fermentacija može produljiti rok trajanja povrća od jedne do pet godina. Konzervirano povrće u načelu ima sličan nutritivni profil kako i svježe, osobito kad je riječ o vlaknima i mineralima. Ipak, određeni koraci mogu voditi do gubitka nutritivne vrijednosti, kao što je to, primjerice, guljenje. Sjetite se da otvorenu konzervu treba skladištiti odvojeno od ostale hrane i konzumirati je u roku od tri dana.
Fermentirano povrće poput kiselog kupusa ima niz zdravstvenih benefita i sadrži probiotike. Tijekom fermentacije, mikroorganizmi pretvaraju ugljikohidrate u alkohol ili kiselinu te na taj način djeluju kao prirodni konzervans koji produljuje rok trajanja namirnice, a omogućuje bolju probavljivost škroba i proteina.
Fermentirano povrće također sadrži antioksidanse, a ako mu dodate češnjak, đumbir ili chilli dodatno ćete poboljšati okus. Za najbolje rezultate povrće kiselite sami, ili u trgovini kupite ono koje se čuva u hladnjaku. Staklenke s fermentiranim povrćem koje mogu dugo stajati izvan hladnjaka obično su pasterizirane, a tada je udio probiotika značajno manji.
Povrće je važan izvor osnovnih nutrijenata i trebalo bi ga jesti svakog dana. Uključite u svoj prehranu svježe, smrznuto ili fermentirano, i koji god oblik odabrali nećete pogriješiti, prenosi 7news.com.au.