Znate li da smokve tehnički zapravo nisu voće, već obrnuto cvijeće? One ne cvjetaju prekrasnim otvorenim cvjetovima kao jabuke ili breskve, na primjer, već je njihov cvijet unutar mahune kruškolikog oblika, koja kasnije sazrijeva u plod koji jedemo.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako izgleda tradicionalno sušenje smokava u Grebaštici
Svaki cvijet daje jedan plod, s jednom sjemenkom u tvrdoj ljusci koja se zove sjemenjak. Smokva se sastoji od velikog broja sjemenjaka, što znači da kad zagrizete sočnu smokvu jedete zapravo više njih.
Ali tu nije kraj njenoj jedinstvenosti koja ju izdvaja u svijetu voća I cvijeća. Naime, kako cvjetovi smokve cvjetaju unutar mahune, potreban im je poseban postupak oprašivanja, jer se ne mogu osloniti na to da će se množiti tako da vjetar ili pčele prošire njihov pelud.
Posebnu ulogu u tome ima smokvina osa, bez koje smokva ne može preživjeti. Zapravo, ni smokvina osa ne može preživjeti bez smokve, jer u njoj polaže ličinke. Dakle, jedna drugu uzajamno održavaju na životu.
Kako to izgleda u prirodi?
Ženski potomci potom putuju, odnoseći sa sobom pelud. Kad smokvina osa slučajno uđe u ženku smokve ― dakle onu koju jedemo ― nema mjesta za njezino razmnožavanje, a ne može pobjeći, jer su joj slomljena krila I antene. Tako osa umire u smokvi, što je tužno, ali neophodno, jer usput ostavlja pelud i pomaže razmnožavanju smokava koje toliko volimo.
Ne brinite, to ne znači da je lešina ose dio mesa te voćke. Naime, smokva koristi enzim poznat kao ficin, zahvaljujući kojem se osa razgrađuje u protein, iako ne uvijek cijeli egzoskelet.
Dakle, kad zagrizete smokvu, tehnički jedete smokvinu osu, odnosno ono što je ona nekad bila. Te su ose jako male, što može biti utješno. Ipak, ima vegana koji ne jedu smokve baš iz tog razloga što u njima postoje ostaci životinje, odnosno uginule ose.