Zrakom u domu cirkulira 900 različitih čestica i biološkog materijala s potencijalnim negativnim učinkom za zdravlje, uključujući spore plijesni, pelud, ugljični monoksid i prhut, prašinu, dlake kućnih ljubimaca ili plinove koje često nije moguće osjetiti u zraku.
Tako onečišćeni zrak u domu može povećati rizik od razvoja bolesti srca, nekih vrsta raka te problema s disanjem, utvrdili su stručnjaci britanskog Sveučilišta Southampton.
- U zatvorenom prostoru pušački dim svakako je najveći zagađivač. Dim od samo jedne popušene cigarete ostaje u zraku do osam sati i ljudi mu tako dugo ostaju izloženi. Mnoge mame, na primjer, kada odu popušiti u kuhinju kraj prozora pa onda puste djecu u prostoriju, nisu ni svjesne da su ona i dalje izložena dimu - upozorava pulmologinja Sanja Popović Grle iz KBC-a Jordanovac.
Dodaje kako čovjek u roku od 24 sata proventilira oko 10.000 litara zraka i često nismo svjesni što sve udisanjem možemo unijeti u organizam.
- Kod zdravih ljudi to čak i ne mora izazvati probleme, no u slučaju kad već postoje neki problemi, različiti zagađivači mogu stvoriti ozbiljne probleme. Uz grinje, plijesan, proteine izlučevina kućnih ljubimaca ili kućnu prašinu probleme može izazvati i isparavanje boje ili laka na novom namještaju te mnoge slične stvari kojih uopće nismo svjesni - dodaje.
U domovima često vreba radon, prirodni radioaktivni plin bez boje i mirisa koji dolazi iz zemlje i može “curiti” kroz pukotine u čvrstim podovima te oko cijevi za vodovod i odvodnju.
Pritom glavna opasnost ne dolazi od radona nego od tvari koje nastaju njegovim raspadanjem, a koje su radioaktivne. Vrlo je opasan i ugljični monoksid, čest uzrok slučajnih smrti u domovima koji se može razviti u nizu situacija: zbog neispravnog štednjaka, bojlera ili sustava grijanja na plin, zbog začepljenih dimnjaka, a ima ga i u - dimu cigarete.
I građevinski materijali koje smo pohranili u kući, pa i razne boje, mogu sadržavati kemikalije, uključujući olovo i formaldehid, za koje se zna da izazivaju teškoće s disanjem, povišeni krvni tlak i bolove u zglobovima.
- Redovito prozračivanje doma može smanjiti rizik od raznih vrsta bolesti koje će se često manifestirati kašljem, glavoboljom, osipom, suzenjem očiju, kihanjem, vrtoglavicom, osjećajem umora, krvarenjem iz nosa ili bolestima pluća. Treba prozračivati nekoliko puta na dan, no najbolje ujutro, osobito ako imate PVC stolariju koja se ugrađuje tako da hermetički zatvori prostor radi uštede energije - savjetuje Jurica Bistrović, iz Zadol grupe d.o.o. Napravite propuh da se promijeni što veći dio zraka u prostorijama, zaključuje.
Nov namještaj krivac za mučninu
Zagađenosti zraka u domu doprinose hlapljive organske komponente (VOC), štetni spojevi koje otpuštaju novi namještaj, boja i tepisi. Mogu uzrokovati glavobolje, mučninu, iritaciju očiju i grla.
Čestice iz dima iz peći na drva štete plućima
Jednostavne, svakodnevne aktivnosti u domu poput sušenja odjeće u sušilici i grijanja na peć na drva mogu izazvati neugodne simptome poput kašlja, glavobolja, svrbeži kože, krvarenja iz nosa, pa i ozbiljnijih plućnih bolesti.
Udisanje benzena izaziva vrtoglavicu i glavobolju
Benzen je otapalo i nalazi se u cigaretnom dimu, sintetskim vlaknima, plastici, gumi i deterdžentima. Udisanje velikih količina benzena može izazvati vrtoglavicu, slabost, glavobolju, mučninu te nesvjesticu.
Tepisi nepotrebni na drvenom podu
U tepisima se zadržavaju prašina i dlake ljubimaca. Njima se hrane mikroskopske grinje, a njihove izlučevine izazivaju alergije, mogu nadražiti pluća te uzrokovati astmu.
Plijesan pokreće astmu
Plijesan u zrak ispušta spore koje kod nekih ljudi mogu aktivirati astmu. Spore plijesni nalaze se na svim vlažnim mjestima poput kupaonice, kuhinje, pa čak i u vlažnoj odjeći te ručnicima.
Dom valja prozračivati ujutro i prije spavanja
Tijekom dana u svakoj prostoriji povremeno otvorite prozor da biste dodatno osigurali svjež zrak te povremeno otvorite vrata od kupaonice ako nemate mehaničku ventilaciju, odnosno ventilatore koji pokreću zrak.
I malo prije spavanja korisno je nakratko napraviti propuh, otprilike od tri do pet minuta, radi izmjene zraka u prostorijama. Posebno pazite na znakove plijesni u kući jer je prisutnost plijesni odraz slabe ventilacije i povećane vlažnosti, što bitno povećava rizik od respiratornih problema (alergija, astme i drugih problema s dišnim putevima) te reakcija na koži. Zato je jedan od prvih savjeta da povedete računa o tome da je sustav ventilacije u vašoj kupaonici kvalitetan te da nema vlage.
Mokre ručnike nemojte držati u kupaonici
Ne ostavljajte vlažne ručnike i kuhinjske krpe zgužvanima. Također, ako su ručnici jako vlažni, a mislite da ih još ne treba prati, objesite ih kroz prozor da se osuše i prozrače. Tako se u kupaonici neće skupljati dodatna vlaga.
Otirač za cipele upija čak 18 kg prašine i grinja
Ako nemate otirač na ulaznim vratima, u dom na godinu unesete oko 18 kilograma prašine. Trebao bi biti dovoljno širok da možete očistiti cipele, a najbolji izbor su gumeni ili sintetički jer se najlakše čiste. Zamijenite ga čim se potroše niti.