Neke su ptice savladale život u užarenom i suhom okruženju pustinje, no čak i one prilagođene životu u pustinji ne mogu se nositi s ekstremnim temperaturama poput onih kakve se bilježe u zadnje vrijeme. Tako su za vrijeme jednog toplinskog vala koji je trajao osam dana, sva jajašca koja su zebraste zebe položile u gnijezdo i ležale na njima - propala, upozorava nezavisna znanstvenica Richa Malhotra na portalu EcoWatch.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako preživjeti dane s ekstremnim temperaturama
Zebraste zebe porijeklom su iz Australije i zapravo su vrlo fleksibilne kad su u pitanju uvjeti uzgoja. Mogu se gnijezditi u bilo kojem razdoblju godine. U veljači 2017. godine, ptice su se gnijezdile tijekom vrhunca australskog ljeta, kad je udario toplinski val, kad su temperature zraka bile iznad 40 °C tijekom punih osam dana i tada je zabilježeno propadanje jaja.
Idealne temperature inkubacije za zebrastu zebu su između 36 i 38 ° C.
- Temperature koje su ubile njihove embrije očito su bile previše da bi ih embriji mogli podnijeti - rekao je Simon Griffith, s australskog sveučilišta Macquarie za EcoWatch.
U sklopu veće studije, Griffith i njegov suradnik tog ljeta su posjetili stotine gnijezda kako bi provjerili što se događa. Šačica njih bila je zauzeta. Koristeći digitalni monitor za jaja, znanstvenici su s vremena na vrijeme testirali kucaju li srca embrija u aktivnim gnijezdima.
- Prije vala vrućine još smo mogli vidjeti otkucaje srca, a nakon dva ili tri dana vrućine, otkucaji su prestali - kazao je Griffith.
Od 25 gnijezda s jajima u 23 se ništa nije izleglo. Mali ptići izlegli su se iz samo dva jaja od njih stotinu koliko su ih ptice položile u gnijezda, a kasnije su i ta dva uginula.
- Činjenica da su izgubila ta jaja nije bila veliki problem za populaciju zebraste zebe, no to je ipak svojevrsno upozorenje. Zebrasta zeba dobro je prilagođena zagrijavanju i ako gubi jaja, to vjerojatno znači da postoji mnogo drugih ptica koje nismo proučavali, a koje su također možda izgubile jaja - upozorava Griffith.
Budući da je riječ o ptici koja se može gnijezditi svakih nekoliko tjedana, ovaj gubitak neće snažno utjecati na populaciju zebrastih zeba, no druge, posebno rijetke ptice, možda neće biti te sreće, upozorava Griffith. Pogotovo kad shvatimo da toplinski valovi postaju sve češći, ekstremniji i dulji, dodaje.
- Raširena smrtnost embrija povezana s toplinom, slična onoj koja je ovdje dokumentirana, mogla bi biti od posebnog značaja za ugrožene vrste - kaže i Andrew McKechnie iz Južnoafričkog nacionalnog instituta za biološku raznolikost.
Ugrožene vrste s niskim stopama uzgoja pobuđuju veliku zabrinutost, dodaje McKechnie. On je u južnoj Africi dokumentirao smrt više od stotinu ptica i šišmiša u jednom, izuzetno vrućem danu krajem 2020. godine. Većina ptica koje su umrle bile su ptice pjevice, usprkos činjenici da odrasle ptice pjevice imaju mehanizme da pobijede vrućinu.
I zebrasta zeba spada u ptice pjevice, koje se hlade otvaranjem kljuna i sklanjanjem u hlad, ograničavajući se na prikupljanje hrane isključivo u rano jutro, kad su vrućine manje. Ako je u blizini izvor vode, ptica će piti i prskati se u njemu. No, problem je u tome što se jaja ne mogu pomaknuti u hlad niti rashladiti, kaže Griffith u radu koji je objavio u časopisu Ibis.
Iako ptice mogu zasjeniti krilima svoja gnijezda od sunca, tako možda neće moći zaustaviti pregrijavanje jajašaca. Dokazi za to potječu iz druge studije objavljene ove godine, koja izvještava o neuspjehu gnijezda kod male smeđe ptičice Jacky Winter (Microeca fascinans), također ptice pjevice, iz polusušnog dijela Južne Australije. U prosincu 2018., kad je udario toplinski val, istraživači su promatrali sedam gnijezda u fazi inkubacije. Sva su propala. Godinu dana kasnije, još jedan val vrućine rezultirao je ne samo naglim gubitkom znakova života u gnijezdima, nego i smrću nekih odraslih ptica.
Klimatolozi sugeriraju da će se stvari i pogoršati, a određena područja Australije postat će vruća i suha, rekao je Griffith. Mnogo ptica, uključujući zebrastu zebu, sad je na granici onoga s čime se mogu nositi, i vjerojatno se više ne mogu prilagođavati, kaže. Ipak, Griffith vjeruje da bi ptice mogle tolerirati više temperature ako im je dostupnija voda.