Do sada se to mjesto nije smatralo pogodnim za život, rezultati su studije objavljene u časopisu Nature Communications u kojoj su znanstvenici objasnili da su uspjeli 'probuditi' prastare mikrobe.
Istraživanje ukazuje na nevjerojatnu sposobnost opstanka jednog od prvih i najprimitivnijih oblika života na Zemlji tijekom više desetaka milijuna godina, gotovo u potpunosti bez kisika i hrane.
POGLEDAJTE VIDEO: Zaprosio djevojku dok su surfali
Znanstvenici su mikrobe 'probudili' u laboratoriju.
Naime, prije desetak godina jedna je znanstvena ekspedicija krenula u istraživanje dubina Tihog oceana te je odande sa sobom ponijela uzorke sedimenata skrivenih oko stotinu metara ispod oceanskog dna, što je gotovo 6000 metara ispod površine vode. Neki od njih stari su i više od 100 milijuna godina.
Tim stručnjaka, koji su predvodili članovi japanske agencije za podmorske znanosti i tehnologije, odabrao je suptropski dio Južnog Pacifika, najmanje aktivnu zonu u cijelom oceanu, s obzirom na to da je vrlo siromašna hranljivim tvarima te je a priori najnepogodnija za bilo kakvu vrstu života.
Znanstvenici su donesene uzorke stavili u inkubatore da bi se mikrobi 'pokrenuli'. Nemalo su se iznenadili kad su shvatili da nisu otkrili fosilne dijelove podvodnih sedimenata, već mikrobe koji su preživjeli te su sposobni dalje rasti i razmnožavati se.
"Isprva sam bio skeptičan, no ubrzo smo ustanovili da je 99,1 posto mikroba sa sedimenata starih 101,5 milijuna godina još živo i spremno za 'konzumiranje' hrane", rekao je glavni autor studije, Yuki Morono.
"Sada znamo da ne postoji starosna granica za organizme u biosferi ispod morske površine. To je sjajno mjesto za istraživanje granica života na Zemlji", rekao je Morono.
Tragovi kisika u sedimentima mikrobima su omogućili opstanak tijekom više milijuna godina, a da oni pritom gotovo uopće nisu trošili energiju.
Mikrobi na površini u takvim uvjetima ne uspijevaju opstati, ističe se u studiji.
Ranija istraživanja pokazala su da bakterije mogu živjeti i na najnepristupačnijim mjestima na Zemlji, čak i bez kisika, a ova nova studija dokazuje iznimnu otpornost ovih organizama.