Kako tijelo stari, tako stari i mozak, a kako stari struktura mozga, tako opada i vaša sposobnost razmišljanja i brzina obrađivanja podataka.
Gotovo sve sposobnosti mozga polako počinju opadati u zreloj dobi, osim širine vokabulara, pa te promjene mogu otežati učenje i prisjećanje novih i postojećih informacija, kaže dr. Joel Salinas, neurolog sa Sveučilišta Harvard.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Međutim, dobra vijest je da zaboravljanje i svakodnevno traganje za, primjerice, ključevima parkiranog automobila, nisu nužno znakovi demencije ili degenerativnih bolesti poput Alzheimera - kaže dr. Salinas i dodaje da dob nije uvijek jedini krivac.
- Naše je pamćenje povezano s depresijom, anksioznošću, stresom, nuspojavama lijekova, ali i nedostatkom sna, pa i kroničnim umorom, zato je važno razgovarati s liječnikom da biste utvrdili je li nešto od navedenoga krivac za vašu povremenu zaboravljivost - napominje dr. Salinas. Postoje sitni trikovi kojima možete poboljšati pamćenje i u pedesetima, kad ljudi prvi put počinju primjećivati da su zaboravljivi.
- Zamislite veliki zbor u kojem jedan tenor gubi glas. Publika možda neće čuti razliku, ali ćete biti u nevolji ako većina tenora izgubi glasove, a nema rezervnih koji ih mogu zamijeniti - pojašnjava dr. Salinas. Sve te promjene na razini stanica i njihovih mreža usporavaju brzinu obrade informacija i povremeno otežavaju prisjećanje poznatih imena ili riječi. Pomoći si zato možete i raznim metodama koje je osmislio ovaj doktor - poput organizacije, podsjetnika i asocijacija odnosno mentalnih mapa uz koje ćete uvijek znati gdje ste ostavili ključeve ili parkirali automobil. Ili što morate kupiti u trgovini.
TRIKOVI ZA BOLJE PAMĆENJE
Asocijacije pale: Napravite mentalnu sliku onoga što želite zapamtiti i povežite je s informacijom, uveličajte ili izvrnite tako da se ističu. Primjerice, ako ste parkirali automobil u prostoru 3P, zamislite tri goleme pčele koje lete nad vašim autom.
Napravite podsjetnik: Bilješke ostavljajte na vidljivu mjestu. Zalijepite podsjetnik na ogledalo u kupaonici da biste se podsjetili na uzimanje lijeka. Možete koristiti i alarm ili reći prijatelju da vas zove. I e-mailom si šaljite podsjetnike.
Ponavljanje je majka znanja: Ponovite naglas što ste čuli, pročitali ili mislili pa ćete se poslije lakše toga prisjetiti. Kad prvi put susretnete nekoga, ponovite njegovo ime dvaput. Nakon važnog razgovora s liječnikom u vožnji kući ponavljajte naglas sve što vam je rekao.
Lakše učenje brojeva telefona: Ako imate problema s pamćenjem cijelog niza, rastavite ga na manje dijelove. Prvo upamtite prva tri broja telefonskog broja, zatim sljedeća četiri i na kraju posljednja tri. Mozak lakše pamti sitne dijelove informacija ako one nemaju logičan slijed.
Nastavite učiti: Svakodnevno se dovodite u situacije u kojima morate stalno učiti i prisjećati se na novih informacija. Bavite se povremenim poslovima ili volontirajte. Odslušajte sat na lokalnom učilištu, krenite na tečaj slikanja, igrajte šah ili se pridružite klubu čitatelja. Novi izazovi su ključ uspjeha.
Zamisli da kupuješ mlijeko i nećeš ga zaboraviti: Obavljanje radnje u umu može vam pomoći da je zapamtite. Primjerice, kad trebate kupiti mlijeko, zamislite aktivnost do u detalje - kako ulazite u trgovinu, odlazite u red u kojem stoji mlijeko, odabirete ga, a zatim i plaćate. Ponavljajte redoslijed nekoliko puta.
Upamti novo ime: Ime novoga kolege pridružite njegovoj fizičkoj značajki, poslu kojim se bavi ili nekim drugim obilježjima. Primjerice, “Borna Kovač najbolji je kovač u gradu”.
Piši, piši: Nemojte pretpostavljati da ćete sve zapamtiti, radije zapisujte. Pisanje tjera mozak da informaciju dublje utisne u sjećanje.
Trik za kupnju: Za pamćenje se stišće desna, za prisjećanje lijeva šaka
Istraživanja pokazuju da, kad mekanu kuglicu stisnete u desnoj ruci i držite čvrsto neko vrijeme, zapravo lakše pamtite brojeve telefona ili popis namirnica za kupnju. Kasnije, kad želite “doći do podataka”, stisnite lijevu šaku. Istraživači smatraju da ti pokreti aktiviraju područja u mozgu koja su ključna za čuvanje sjećanja.
Više mentalnih zadataka vodi u preopterećenost
Ako mislite da ćete radom na više strana uspjeti sve pohvatati, u krivu ste. Multitasking se često veže s odsutnošću. Ako istodobno obavljate previše mentalnih zadataka, pamćenje će vam postati preopterećeno i tad postoji mogućnost da zaboravite što treba učiniti. Zato radite jednu po jednu stvar.
Idemo na kavu? Uz više druženja bolje je pamćenje
Mnoga su istraživanja pokazala da redovita društvena interakcija pruža mentalnu stimulaciju. Razgovor, slušanje i prisjećanje informacija može poboljšati vaše pamćenje. Neka su istraživanja pokazala da samo deset minuta razgovora na dan može biti učinkovito.
- Općenito, ljudima koji su društveno angažirani mozak najčešće bolje funkcionira, dulje u starosti su lucidniji te imaju manji rizik od moždanih bolesti povezanih sa starenjem, poput moždanog udara ili demencije - kaže dr. Joel Salinas sa Sveučilišta Harvard.