Bebe rođene u gradovima i djeca koja u njima odrastu imaju brojne zdravstvene probleme koji utječu na njihovo fizičko i mentalno stanje, otkriva studija Sveučilišta Granada Španjolska. Život u velikim urbanim sredinama povećava rizik od duševnih i imunoloških bolesti, bolesti srca, artritisa i raznih alergija.  

Iako su mršavije i starije od majka sa sela, majke u gradovima rađaju veću djecu. Posteljice majki su zagađene kemijskom tvari ksenosterogenom koji utječu i na nerođenu djecu. 

Ksenoestrogeni su industrijske kemikalije koje utječu na naše tijelo na sličan način kao ženski hormon, estrogen. Oni se nalaze u velikom broju zagađivača kao što su ispušni plinovi iz automobila, i češći su u industrijskim područjima nego na selu. Uzrokuju pojačani fetalni rast, povezani su s problemima poput pretilosti, hiperaktivnosti, ranim pubertetom, problemima s plodnošću i karcinomom pluća, dojke i prostate, potvrđuje istraživanje.

- Otrovi spojevi ksenoestrogena imaju značajan utjecaj na razvoj nerođene djece. Rezultati pokazuju da grad može ozbiljno ometati razvoj djeteta - tvrdi voditeljica studije dr. Maria Marcos. 

Problemi s dijabetesom

Zagađenje u velikim gradovima uzrokuje promjene u metabolizmu kod male djece, odnosno povećanje šećera u krvi i otpornost na inzulin, koji regulira način na koji naše tijelo prerađuje ugljikohidrate, potvrđuje istraživanje Sveučilišta Ohio. 

Osim toga, zagađenje povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Te čestice uzrokuju upalu i promjene u masnim stanicama, koje povećavaju rizik od dijabetesa. A u gradovima je jako teško izbjeći zagađenje, a djeca rođena u urbanim sredinama su mu izložena od samog rođenja. 

Kratkovidnost i sljepoća

Djeca iz grada većinom se igraju u kući, odnosno stanu, dok su se njihovi roditelji igrali na cesti. Ona djeca koja većinu vremena provode unutar četiri zida imaju povećani rizik od kratkovidnosti. Polovica njih oslijepi u potpunosti do srednjih godina. Krivac za to je nedostatak sunčeve svjetlosti. Naime, izlaganje suncu uzrokuje da mrežnica oslobađa dopamina, hormon koji zaustavlja prekomjerni rast očne jabučice koja uzrokuje kratkovidnost, potvrđuje istraživanje australskog Centra za odličan vid. 

Alergije

Djeca odrasla u gradu imaju za razliku od svojih vršnjaka sa sela veći rizik od astme i alergija. Oni žive u prečistim uvjetima, tj. nisu se igrali u blatu, pa nisu ni razvili otpornost prema mikrobima. Majke rođene u gradu koje tijekom života nisu razvile tu istu otpornost, prenose je na svoju još nerođenu djecu, tvrde znanstvenici. 

Depresija

Muškarci koji su rođeni i odrasli u gradu imaju dva puta veći rizik od shizofrenije. Ljudi u gradu također imaju 39 posto veći rizik od promjena raspoloženja, depresije i bipolarnog poremećaja od onih rođenih na selu. Oni također imaju 21 posto veći rizik od anksioznih poremećaja, kao što su napadaji panike, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaji, ističe dr. Glyn Lewis s Instituta za psihijatriju London. 

Žene odrasle u gradu imaju pet puta veću vjerojatnost od bulimije i drugih poremećaja u prehrani nego one sa sela, potvrđuje istraživanje. 

Mozak drugačije funkcionira

Mozak ljudi koji su rođeni u urbanim sredinama funkcionira drugačije nego mozak ljudi rođenih na selu, otkriva studija Sveučilišta Heidelberg. Amigdala i moždana kora koji kontroliraju emocije, aktivniji su kod ljudi iz grada dok se suočavaju sa stresom. 

- Pojačana aktivnost povezana je s odrastanjem u stresnom okruženju i u tome leže odgovor za mnoge mentalne probleme. Javni prijevoz i gužva pojačavaju stres - ističe voditelj studije profesor Andreas Meyer-Lindenberg. 

Hiperaktivnost

Odrastanje u urbanoj sredini povećava rizik od hiperaktivnosti kod djece. Šetanje na otvorenom i do 20 minuta poboljšava koncentraciju. Učinci su jednaki uzimanju lijekova za hiperaktivnost, ističe psihologinja Frances Kuo sa Sveučilišta Illinois. 

Prema teoriji biofilija, ljudi su razvili afinitet prema zelenom okruženju, a zbog manjak istog postaju anksiozni i napeti. 

Godine 1900. samo je 14 posto ljudi živjelo u gradovima, a do danas se taj broj povećao za 50 posto. Do 2050. godine gotovo 70 posto ljudi će živjeti u gradovima.