Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Mladencima teško pala odgoda: Vjenčanje nam uništila korona
Previše ljudi "olako" shvaća samoizolaciju, rekao je nedavno francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Drugdje u Europi, mnogi Nijemci, često mladi, također ignoriraju službene pozive da ostanu kod kuće. Pojava je to na koju nisu bili imuni ni Hrvati ni brojni drugi Europljani. Čak je i Italija, prva europska zemlja koja je uvela stroge i opće mjere i gdje su razmjeri korona virusa prvi bili vidljivi, teško uvela potpunu karantenu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Europske zemlje pogođene pandemijom korona virusa podijelile su se na dvije skupine, na one koje su proglasile karantene radi općeg dobra i one koje to oklijevaju. Ali mnogi ljudi ne pripadaju ni u jednu od spomenutih skupina, nego se ponašaju onako kako se ponaša većina, rekla je Angela Sutan, profesorica bihevioralne ekonomije na Burgundskoj poslovnoj školi.
Oni koji su prošli vikend uživali u sunčanim parkovima spadaju u tu "rastezljivu" skupinu.
- Problem je što su ti ljudi ujedno najvažniji i najopasniji. Ako primijete da drugi ne surađuju, ni oni više neće surađivati - rekla je Sutan.
Ti zaključci temelje se na istraživanjima bihevioralne ekonomije. Ta disciplina, koja istražuje spoj ekonomije i psihologije, pokušava objasniti iracionalno ponašanje iz ekonomskog kuta. Austrijanac Ernst Fehr poznati je stručnjak u tom području. Početkom 2000-ih proveo je istraživanje koje je pokazalo kako se ljudi dijele po ponašanju.
Po njemu, četvrtina ispitanika pridonosi općem interesu bez obzira na sve, četvrtina misli samo na sebe, a preostali, cijela polovica, uvjetno pridonosi općem interesu, to jest čekaju da vide kako će se ponašati drugi..
Pomaže društveni pritisak
- U tom kontekstu, društvene mreže imaju tendenciju prenositi previše loših primjera, što ostavlja dojam da postoje samo prekršitelji. Tako se stvara začarani krug - rekla je Angela Sutan.
Ali one mogu biti i korisne jer omogućuju da se izrazi nezadovoljstvo koje osjeća velik broj ljudi, što će potaknuti najsebičnije da preispitaju svoje ponašanje.
- Oni osjećaju da profitiraju izlazeći u park jer su učinili nešto hrabro. Ali ako naiđu na neodobravanje na društvenim mrežama, mogli bi ponovno razmisliti o tome - objasnila je.
Što je, dakle, najbolja taktika vlastima da uvjere ljude da poštuju samoizolaciju?
Mnoge zemlje odlučile su se kažnjavati ih: svatko koga policija zatekne vani kada ondje ne bi smjeli biti dobije novčanu kaznu. Je li to najbolja strategija ili je pametnije pouzdati se u odgovornost građana?
Potrebno je i jedno i drugo, kazalo je nekoliko ekonomista, koji također smatraju da je pozitivno to što se, na primjer, od Francuza traži da ispune izjavu kojom opravdavaju izvanredne izlaske jamčeći za to svojom čašću.
- Kada stavite svoj potpis na papir, pojavljuje se mentalni refleks što znači da ljudi, ako su već bili skloni poštivanju pravila, žele poštivati i novu obvezu. Taj potpis stvorit će mentalne mehanizme koji će rezultirati poštivanjem obveze kako bi se izbjegao jedan oblik kognitivnog nesklada - rekao je neuroekonomist i profesor na sveučilištu Sciences-Po, Thierry Aimar.
Kognitivna disonanca mentalno je stanje u kojem osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju.
- Kod većine ljudi koji su već poštivali društvene norme, mozak će osnažiti samodisciplinu. Taj učinak može dugoročno oslabiti, ovisno o tome kako se ponašaju svi ostali. Ako se razviju oportunistička ponašanja, stajalište ljudi koji prirodno poštuju naredbe može evoluirati u pogrešnom smjeru - zaključio je Aimar.
Budući da su neke europske zemlje već u karanteni, a bit će i druge na drugim kontinentima, poštivanje takvih restriktivnih mjera ostaje jedan od najučinkovitijih načina da se uspori brzo širenje virusa, po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). (bs)
POGLEDAJTE VIDEO #ZAJEDNO24SATA s Ivanom Đikićem:
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Djeca vas mole: Ostanite doma, zbog vas naša srca mogu stati!