Otrovni oblaci metana i amonijaka obavijaju Zemlju. Ona nije plavi, nego crveni planet zahvaljujući velikoj koncentraciji željeza koje njezine oceane boji u crveno. Nebom dominira golemi Mjesec koji je mnogo bliži nego danas. Slika je to Zemlje u geološkom  razdoblju arhaika, prije 2,5 milijardi godina. No, unatoč velikim vrućinama i otrovnom zraku koji bi u trenutku uništili današnje životinje i biljke, život je svejedno postojao, i to u najdubljim oceanima.   Znanstvenici s američkog sveučilišta Rutgers u New Brunswick tvrde da su bakterije nalik biljkama postojale u oceanima 200 milijuna godina prije nego što je kisik postao sastavni dio atmosfere. No život kakav poznajemo onda se nije mogao razviti na našoj planeti. Znanstvenici su pronašli dokaze dušikovih reakcija, odnočno načina na koji  živa bića koriste dušik kako bi stvorila organske molekule. Dokazi dušikovih reakcija stoga su i dokaz života.
Istraživači, dr. Linda Godfrey i dr. Paul Falkowski, zaključili su da su se  se organizmi koji su proizvodili kisik fotosintezom pojavili prije 2,5 milijardi godina. Atmosfera je kisikom obogaćena tek 200 milijuna godina poslije. Za razliku od dušika, čije su molekule prilično stabilne i mogu potrajati oko milijardu godina, kisik je mnogo kratkotrajniji i potrebno ga je neprestano stvarati fotosintezom. Prve bakterije koje su stvarale kisik tako su pripremile teren za raznoliki život koji danas poznajemo.  

Uvjeti slični onima koji su u arhaiku vladali na Zemlji danas postoje na Saturnovu mjesecu Titanu. Donekle sličan je i nedavno otkriven planet COROT-7bkoji kruži oko zvijezde 500 svjetlosnih godina udaljenoj od Zemlje. Iako na njemu  nema života jer je prevruć, u njegovom susjedstvu mogli bi postojati naseljivi planeti.