Za razliku od hrkanja, apneje ili nesanice, uzrok zijevanja i njegova povezanost sa snom do danas nije posve razjašnjena, a iako postoji mnogo teorija, malo je dokaza koji otkrivaju čemu služi taj tjelesni mehanizam. Iako je najpopularnija teorija da ljudi zijevaju uslijed nedostatka kisika, više studija povezuju zijevanje s dosadom, a ona najnovija pokazuju da se mozak na taj način hladi.
Zijevanje sa širom otvorenim ustima uzrokuje širenje sinusa poput balona čime se pumpa zrak do mozga, što u konačnici smanjuje njegovu temperaturu, piše Huffington Post. Zbog toga znatno češće zijevamo zimi, u uvjetima hladnog vanjskog zraka, a manje ljeti, jer tada vanjski zrak ne može ohladiti mozak, objašnjavaju znanstvenici.
Zijevanje je zarazno i to najviše među bliskim ljudima
Gledaju li video na kojem drugi zijevaju, čak 50 posto ljudi će početi instinktivno zijevati, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Maryland. Prema njemu, zijevanje je zarazno i među životinjama poput čimpanzi, riba, ptica i reptila.
- Zijevanje postoji kao društveni fenomen više nego kao fiziološka pojava, a povezano je s empatijom - kaže profesor psihologije Robert Provine.
Ipak, prema nedavnom istraživanju, zijevanje je najviše zarazno među bliskim prijateljima i članovima obitelji. To podržava teoriju empatije, budući da prema bliskim ljudima imamo intenzivnije osjećaje i s njima se više "sinkroniziramo".
Može biti i znak bolesti
Zijevanje se može javiti i kao popratni simptom nekih bolesti. Najčešće se radi o kroničnom nedostatku sna uzrokovanom pretjeranim radom živca "vagus nervus", a signal je bolesti srca. U rijetkim slučajevima stalno zijevanje može biti simptom neuroloških oboljenja.
Čak i fetusi zijevaju
Nitko točno ne zna zašto, no i nerođene bebe zijevaju, što se vidi na 4D ultrazvucima. Znanstvenici vjeruju kako je njihovo zijevanje povezano s razvojem mozga, a može se koristiti i kao signal normalnog razvoja fetusa.
Prosječno zijevanje traje šest sekundi
Tijekom tih prosječnih šest sekundi koliko traje zijevanje, broj otkucaja srca značajno se povećava, a tlak raste. Ljudi u prosjeku zijevaju oko desetak puta na dan, a stres, umor i dosada povećavaju vjerojatnost zijevanja.