Zbog opće globalizacije čiji su trendovi došli i do nas, mlade žene su sve izloženije stresu, pa onda i podložnije mnogim rizicima, među kojima su i kardiovaskularne bolesti. No istodobno se sve više pomiče razlika između muškaraca i žena i kad je riječ o štetnim navikama, kao što su pušenje, konzumacija alkohola i nekvalitetna prehrana, što zasigurno utječe na njihovo zdravlje, kaže dr. Đuro Druško iz privatne internističke i kardiološke ordinacije iz Osijeka, komentirajući trend na koji su ovih dana upozorili američki znanstvenici: da se zadnjih godina bilježi značajan porast broja žena u dobi između 35 i 54 godine koje su doživjele infarkt.
Statistika kaže da je udio žena koje su se suočile sa srčanim udarom s 21 posto s početka 90-ih godina prošlog stoljeća do danas porastao na 31 posto, odnosno dok je nekad rizik od infarkta postojao kod svake pete, danas je tim rizikom pogođena gotovo svaka treća žena. Kao jedan od vodećih uzroka svjetski stručnjaci spominju to da sve više žena puši, što je jedan od glavnih faktora rizika za bolesti srca i krvnih žila.
Procjenjuje se da se srčani udar u pušača javlja čak 10 godina ranije nego kod ljudi koji nisu pušači, pri čemu postojanje drugih rizičnih faktora dodatno utječe na to. Tako se, na primjer, procjenjuje da žena koja ima dijabetes (pogotovo ako bolest nije prepoznata, pa šećer nije pod kontrolom), i uz to je pušač, ima 3 do 7 puta veći rizik od ranog infarkta u odnosu na žene koje nemaju šećer i nisu pušačice. Usporedbe radi, taj je rizik kod muškaraca koji imaju spomenuta dva rizična faktora 2 do 3 puta veći.
- Zanimljivost je posljednje studije, u kojoj su znanstvenici u razdoblju od 1995. do 2014. pratili zdravstvene kartone oko 15.000 žena, te zabilježili porast broja hospitalizacija zbog infarkta kod žena u toj dobi, dok se kod muškaraca te dobi bilježi pad, to da žene manje puše - upozorava kardiolog prof. dr. Nikša Drinković iz Zagreba. No, kod njih su češće neke popratne bolesti, poput hipertenzije ili dijabetesa, koje povećavaju rizik od infarkta, pa bi svakako trebalo voditi računa da se u toj populaciji počnu ranije prepoznavati rizični faktori te da se radi na prevenciji, dodaje.
- Trenutno je manja vjerojatnost da će žena u toj dobi biti na terapiji, jer se pretpostavlja da je njihov rizik od kardiovaskularnih bolesti manji, pa su rjeđe na pregledima i pod kontrolom liječnika - upozorava sugovornik.
Problem je vjerojatno i u tome što se kod mlađih žena često događa infarkt koji je bitno drugačiji po uzroku. Tako američki znanstvenici sve češće govore o 'ženskom infarktu', koji je najčešći upravo kod mlađih žena i sve više ga 'prepoznaju' i europski liječnici. Javlja se kod žena koje su prije toga bile zdrave, bez promjena na krvnim žilama, dakle ne postoji kardiovaskularna bolest zbog koje bi žena bila pod kontrolom, već ga uzrokuje spontana disekcija koronarne arterije (skraćeno SCAD), i kod te vrste infarkta često izostaju uobičajeni simptomi.
- SCAD je rascjep stijenke krvne žile, koji nastaje bez vanjskog čimbenika. Posljedica disekcije je smanjenje protoka kroz koronarnu arteriju, što može dovesti do infarkta ili nagle srčane smrti. Pod povećanim su rizikom žene, odnosno oko 90 do 95 posto pacijenata su žene, i to uglavnom premenopauzalne dobi, dakle mlađe od 50 godina - pojašnjava prof. dr. Drinković.
Kod ove vrste infarkta problem je u tome što oboljeli uglavnom nemaju tipične rizične faktore kao što su pušenje, hipertenzija, šećerna bolest, višak kilograma i drugo. Pretpostavlja se da bi mogli postojati genetički faktori predispozicije za SCAD, ali nasljedna podloga još nije dovoljno istražena.
Neki predisponirajući čimbenici su trudnoća (povećano pojavljivanje SCAD za vrijeme i neposredno nakon trudnoće), fibromuskularna displazija, nasljedne bolesti vezivnog tkiva (npr. Marfanov sindrom), sistemske upalne bolesti (npr. sistemski lupus, Crohnova bolest, sarkoidoza i dr.) i hormonska terapija, a na to može utjecati i stres.
Štoviše, neke američke studije SCAD povezuju baš s intenzivnim fizičkim ili psihološkim stresom, pri čemu uzrok može biti iscrpljujuće vježbanje ili druga fizička aktivnost, intenzivan emocionalan stres, napinjanje prilikom povraćanja, proljeva, kašlja. S pojavom SCAD-a povezuje se i rekreativno uzimanje sredstava ovisnosti kategorije stimulansa: kokaina, amfetamina, metamfetamina.
Prestanite pušiti, krećite se i - naučite nositi sa stresom
- Žene, odnosno ljude općenito, treba upozoriti na to da gotovo 80 posto srčanih i moždanih udara nastaje zbog pušenja, te da je jedna od prvi mjera prevencije to da prestanu, ili nikad ne počnu pušiti. Druga stvar: vrlo je važno redovito se kretati, odnosno šetati barem 30 minuta dnevno te paziti što jedemo, odnosno ne pretjerivati s alkoholom, šećerima, ili hranom koja je bogata lošim mastima. I treba pronaći neki način da smanjimo stres - kaže dr. Drinković. Za ovo posljednje isplati se naučiti neku od meditativnih tehnika, jer je danas teško da ćemo se moći kloniti stresnih situacija.
- Ne možete izbjeći stres, ali ako se naučite nositi s njim, rizik od posljedica ipak će biti manji - kaže sugovornik.
Infarkt ipak češći u poznijim godinama
Kardiovaskularne bolesti općenito najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu, od kojih godišnje umire 17,3 milijuna osoba. Procjenjuje se da će njihov broj rasti te da će do 2030. godine čak 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca i krvnih žila. I podaci za Hrvatsku pokazuju da su bolesti krvožilnog sustava glavni uzrok smrtnosti u našoj zemlji, te da se godišnje bilježi oko 9000 umrlih kod kojih se smrt može povezati s tim uzrokom. Prema procjenama Hrvatskog kardiološkog društva, najveći broj infarkta miokarda u muškaraca događa se između 55-te i 75-te godine (oko 125 na 1000 stanovnika godišnje), a u žena nakon 85-te godine života (oko 110 na 1000 stanovnika godišnje).
'OVO JE PRESTRAŠNO': Procurile privatne fotografije djece poznate pjevačice