Izreka: 'Ono si što jedeš' je točna, ali još je točnija ona koja glasi: 'Kako jedeš tako se i osjećaš'. Naime, poveznica između prehrane i raspoloženja odavno je utvrđena, ali uvijek treba učiti više. Nova studija objavljena u Journal of Personalized Medicine otkrila je da neke specifične prehrambene navike mogu imati značajan utjecaj na mentalnu dobrobit.
POGLEDAJTE VIDEO: Doručkuj popu Meghan Markle
Četiri prehrambene navike koje mogu negativno utjecati na mentalnu dobrobit
Studija je u usporedbi starijih muškaraca i starijih žena zaključila da će starije žene vjerojatnije imati jaču povezanost između mentalnog zdravlja i prehrane - a posebno trebaju paziti na ova četiri čimbenika:
- Brza hrana, preskakanje doručka, kofein i hrana s visokim glikemijskim indeksom su povezani s mentalnim poremećajima kod zrelih žena - objašnjava autorica studije Lina Begdache, docentica za zdravstvene i wellness studije.
Treba li doručkovati ili ne može izazvati burne rasprave, ali ostale tri navike koje Begdache spominje nisu posve iznenađujuće. Anksioznost je česta nuspojava konzumiranja previše kofeina, hrana s visokim glikemijskim indeksom vjerojatno će uzrokovati nagle skokove (i padove) šećera u krvi koji bi mogli utjecati na raspoloženje, a brza hrana nije baš poznata kao hranjivo gorivo za tijelo, pa tako nije dobra ni za um.
Iako je mnoštvo prethodnih istraživanja proučavalo vezu između prehrane i mentalnog zdravlja, Begdache se nadala da će ovom studijom utvrditi mogu li prilagodba prehrane i životnih čimbenika poboljšati mentalnu dobrobit.
- Zanimljivo je da smo otkrili da je za nezdrave prehrambene navike razina mentalnih tegoba bila viša kod žena nego kod muškaraca - izjavila je - što znači da bi žene trebale dvaput razmisliti o tome kako se prehrambene navike održavaju na njihovu dobrobit.
Ponašanja koja mogu poboljšati mentalnu dobrobit
Istraživači su također primijetili da se uvođenje nekih zdravih navika može uspješno suprotstaviti lošim učincima nepravilne prehrane.
- Pronašli smo poveznicu između zdrave prehrane, slijeđenja zdravih prehrambenih navika, vježbanja i mentalne dobrobiti - objašnjava Begdache.
Vježbanje također značajno smanjuje negativne utjecaje nepravilne prehrane na mentalnu dobrobit, a posebno na negativne utjecaje brze hrane i hrane s visokim glikemijskim indeksom. Određena hrana, poput voća i tamnozelenog lisnatog povrća je isto tako imala pozitivnu povezanost s mentalnom dobrobiti.
Na temelju ovog istraživanja utvrđeno je da svakodnevne intervencije poput bolje prehrane i pravilnijeg kretanja mogu biti najbolja prva linija obrane za mentalnu dobrobit.
Podaci iz ove studije mogu se koristiti za pomoć zdravstvenim radnicima da detaljnije prilagode svoje preporuke za pacijente, piše Mbg.
POGLEDAJTE I NOVU EPIZODU SERIJALA 'TKO JE TU LUD?!':