Hrvatska se u posljednjih nekoliko godina našla na zlatnoj sredini liste najsretnijih zemalja svijeta, a lokot sreće može otključati vježbanje zahvalnosti, otkriva psihologinja Iva Kantolić iz Poliklinike Leptir.
- Prisjetite se svega što ste dobili, materijalno i nematerijalno, što možda podrazumijevate ‘normalnim’ (npr. topli dom, topli obrok, zdravlje, mobitel), no sjetite se da je nekim ljudima i to luksuz - savjetuje psihologinja.
To može zvučati kao težak zadatak s obzirom na ne tako pozitivnu ekonomsku i društvenu situaciju u društvu, no Kantolić smatra da se Hrvati ne mogu generalizirati kao nesretan narod.
- Naše društvo je opterećeno egzistencijalnim problemima, što narušava kvalitetu života i zdravlje velikom broju ljudi. No, ne može se reći da su Hrvati nesretni. Istinsku i dugotrajnu sreću donose prije duhovne stvari, nego materijalne. Stoga se sami uključujte i drugima poklanjajte iskustva i aktivnosti koja će dugoročno ostaviti lijepa sjećanja - poručuje.
Dodaje da je bitno odbaciti negativne misli, koje vrlo lako mogu postati svakodnevna navika. Dobro ih je osvijestiti kada se pojave, i preispitati se jesu li doista istinite. Većina misli (pozitivnih ili negativnih) su i dalje samo - misli.
No, ako se neka rečenica ponovi dovoljno puta, osobito ako nam je osobno važna i bliska, ona u našem umu postane više od obične misli - postaje istinita. Naš um je osjetljiviji na sve što je vezano uz nas, nego na ono vezano uz druge ljude ili stvari, tvrdi psihologinja koja također nudi rješenje za crne misli.
- Kada krenu negativne misli, prvi veliki korak je početi ih opažati i osvještavati u trenutku kada se pojave. Zatim ih treba preispitati - jesu li istinite, ima li neki primjer ili iskustvo koje opovrgavaju tu misao - zaključuje.
Zato, ako se osjećate usamljeno ili bespomoćno, pokušajte si postaviti protupitanje. Na primjer, kada pomislite ‘baš nitko me ne voli’, zapitajte se je li istina da ne postoji baš ni jedna osoba kojoj je stalo do vas. Pomisao ‘Donijela sam sve krive odluke’ zamijenite mišlju ‘možda je to i istina, ali sada sam tu - što trenutno mogu bolje napraviti?’.
Dodatan korak je da brige i probleme ne držite za sebe nego ih podijelite s nekim tko zna slušati.
- Svatko od nas se s vremena na vrijeme nađe u situaciji u kojoj ne zna kako dalje. Uvijek je lakše kada se problem s nekime podijeli, bilo prijatelju, bilo stručnoj osobi koja može pružiti drugačiji uvid i dati alate da uspješnije nošenje - kaže Kantolić i dodaje da je bitno naučiti voljeti sebe.
- Treba se svaki dan podsjećati da smo mi sami na prvom mjestu, to se često zaboravi. Generacije su odgajane tako da je briga o sebi znak sebičnosti, što je potpuno pogrešno - kaže i upozorava da ljubav prema sebi treba pokazivati kroz dovoljno odmora, sna, fizičke aktivnosti i uravnotežene prehrane.
To su neizbježne stavke na putu prema sreći. Katkada su loše raspoloženje ili neko zdravstveno stanje upravo posljedica neravnoteže ovih stvari, upozorava psihologinja koja se slaže s tvrdnjom da je u zdravom tijelu zdrav duh, što nam treba biti dodatan poticaj na pozitivniji stav prema životu.
- Um i tijelo su neraskidivo povezani, iako se to često zaboravi. Briga i usmjerenost na probleme se reflektira na čovjekov hormonalni i imunološki status, i obrnuto - ozbiljne zdravstvene teškoće mogu uzrokovati značajne psihološke probleme - zaključuje psihologinja Iva Kantolić.